Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH: Samo prošle godine rodilo nam se deset beba

Radiosarajevo.ba

U 15. stoljeću, nakon što su Arapi istjerani s područja Španije, započeo je i progon Jevreja. Ovaj narod je tada krenuo na dvije strane - jedni prema Americi, za Kolumbom, a drugi prema Balkanu. I danas, ovdašnji Jevreji kažu da se ne zna ko je od njih pogriješio. No sigurno je da je ona rijeka sefardskih izbjeglica koja je došla na tlo Balkana ovdje pronašla svoj dom. 

Jevreji danas predstavljaju autohtoni narod na tlu Bosne i Hercegovine i neodvojivi dio našeg kulturnog identiteta. Jevrejska opština Sarajevo ove godine obilježava 450 godina postojanja, koje je bilo obilježeno uzletima i padovima, no povrh svega, kontinuitetom koji potvrđuje da je tolerancija značajna osobina stanovnika ovih prostora. 

Povodom velikog jubileja, razgovaramo s Jakobom Fincijem, predsjednikom Jevrejske zajednice u BiH. 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba

Na samom početku ugodnog razgovora pitamo ga o etimologiji pojma - Jevrejska opština.

"Jevrejske opštine u gradovima označavaju neformalne grupe ljudi koji su određeni etničkom i vjerskom pripadnošću Jevrejima. Kod Jevreja su etnička i vjerska pripadnost jednake - npr. nemate Jevreja koji bi bio po vjeri kršćanin ili musliman. Jewish community je pravilan prijevod, a nikako Jewish municipality. Ono što daleko više izaziva diskusije je pitanje da li se može reći 'židovska općina' - a odgovor na to daje naš rabin koji živi u Jerusalemu i koji je napravio studiju u kojoj je objasnio da riječ Jevrej vodi porijeklo od riječi hebrew, što je oznaka za cijeli narod, dok je riječ Židov došla od riječi Juda ili Žid na ruskom, a koja označava pripadnika plemena Jude, koje je samo jedno od 12 izraelskih plemena. Tako da kad kažete Židov mislite na usku grupu Jevreja. Čak i ljudi koji govore hrvatski jezik u našem okruženju prihvataju da smo mi Jevrejska opštine ili općina, a ne židovska. Ali ima i ona stara narodna - zovi me loncem, samo me nemoj razbiti". 

Jevrejska opština Sarajevo nalazi se u ulici Hamdije Kreševljakovića u nekadašnjem aškenaskom hramu. Kada uđete u ovaj prostor, uvjerit ćete se da u veoma živu aktivnost. Bude čak i vjenčanja. Šta se sve, zapravo, dešava u Jevrejskoj opštini u Sarajevu, pitamo gospodina Fincija? 

"Vjenčanja su izuzetak, imali smo jedan par koji se vjenčao nakon što su obavili civilno vjenčanje. Iz sinagoge se veoma lako može napraviti prostorija za vjenčanja na način da se iz nje iznesu tore, tada sinagoga prestaje biti vjerski prostor. Posljednje vjersko vjenčanje obavljeno je 1992, u ratu. 

Inače, ova mala kuća je kao košnica - pod istim krovom se nalaze Jevrejska opština Sarajevo, Jevrejska zajednica BiH i društvo La Benevolencija. Zašto smo svi na jednoj adresi? Iz jednostavnog razloga što, iako po gruntovnicama ima mnogo građevina koje pripadaju Jevrejima i jevrejskim društvima u strogom centru grada, one najčešće nisu vraćene vlasnicima nakon nacionalizacije. Stoga se nadamo da će i kod nas uskoro zaživjeti zakon o restituciji.

U Jevrejsku opštinu ljudi dolaze da riješe svoje administrativne probleme, recimo - potvrda da su još uvijek živi, za one koji dobivaju neku malu njemačku penziju kao preživjeli iz holokausta, ili ljudi koji traže kontakte sa svojim poznanicima. Zanimljivo je, recimo, da dolaze ljudi koji žele kupiti neki objekt koji je jevrejski, pa od nas žele podatke o vlasnicima, misleći da Jevrejska opština zastupa sve Jevreje po svijetu. Jednom sam napravio eksperiment pa sam jednu takvu stranku pitao da li bi išla u Islamsku zajednicu, ukoliko bi vlasnik bio musliman, a ona me u čudu gleda (smijeh). jednostavno, ljudi imaju predodžbe da su Jevreji jako povezani, da znaju svi sve o svakome..." 

Bespogovorno Bosanci i Hercegovci

S Jakobom Fincijem razgovarali smo i o aktivnostima Jevrejske zajednice u BiH: 

"Veoma smo aktivni u komunikaciji s međunarodnom zajednicom, pa gotovo da nema dana kada nam u gostima nije neki ambasador ili drugi stranac jer njima je važno šta mi imamo da kažemo. Bosna i Hercegovina jeste država tri konstitutivna naroda, ali ima i ostalih, građana koji se ne osjećaju pripadnicima ta tri konstitutivna naroda, a njihov glas se ne čuje. Čini se da međunarodna zajednica ima više sluha za taj, da tako kažem, četvrti glas, nego što to imaju oni na vlasti. Naravno da taj naš glas možda nije toliko presudan, ali uvijek je interesantno čuti da neko, ko je bespogovorno Bosanac i Hercegovac, gleda na stvari ne samo iz svog uskog etničkog ugla. Primjetno je da kada naši rukovodioci govore, uvijek govore o svom narodu, svom entitetu, svojoj stranci, nikad ne govore o svojoj Bosni i Hercegovini. E tu je razlika između Jevrejske zajednice i svih ostalih", kaže naš sugovornik. 

Kada je u pitanju rad društva La Benevolencija, koje je nedavno proslavilo 120 godina postojanja, Finci navodi šta su njihove glavne aktivnosti:  

"Tu je, prvenstveno, humanitarna kuhinja koja ovdje servira tridesetak toplih obroka dnevno za ljude koji su u potrebi, kojima je to, najčešće, jedini topli obrok u toku dana. Pošto je sama kuhinja vrlo ukusna, ima ljudi koji dođu ovdje na komercijalnoj bazi, jer im je usput, ugodna atmosfera, gdje se nikada ne raspravlja o politici i nekim teškim stvarima, nego se ugodno ćaska, kao u najbolja stara vremena. 

U sastavu Benevolencije je i mikrokreditna organizacija koja daje male kredite, a nažalost, najčešće ih daju penzionerima koji sebi danas ne mogu priuštiti da kupe kaput i čizme u isto vrijeme. Ali kreditiraju se i mali biznisi. 

Subotom se održava dječija škola - za djecu koja u osnovnim školama nisu obuhvaćena jevrejskim vjeronaukom. Znate, ne uči se tu način ispovijedanja vjere, već se djeca uče jevrejskoj historiji, običajima, kulturi, igrama, jeziku, pjesmama. Neposredno poslije rata održavali smo i programe za djecu iz cijelog kvarta, pod nazivom 'Budi moj prijatelj'

Na kraju, tu je i ženska sekcija La Benevolencije, koja obično priprema proslave i obljetnice, zaslužna je za očuvanje jelovnika i tradicije u tom smislu", objašnjava naš sugovornik. 

Četiri i pol vijeka na brdovitom Balkanu 

Istaknuti član Jevrejske zajednice kaže kako su danas svi veoma ponosni da mogu obilježiti 450 godina: 

"Svakodnevna gužva koja je prisutna u ovim prostorijama, ovih je dana pojačana zbog proslave 450 godina formiranja općine. Mi smo posebno ponosni što smo četiri i pol vijeka ovdje, na brdovitom Balkanu, bez prekida, bez da se ikada u potpunosti ugasio rad opštine. Bilo je jako teških vremena, prvenstveno od 1941. do 1945. Sarajevo je od samog početka bilo multietnički grad, jer je i u to vrijeme u njemu bilo mnogo nacionalnosti i govorilo se mnogo jezika. Jevrejima je to odgovaralo, jer su došli u Sarajevo neposredno nakon izgona iz Španije, gdje su živjeli s muslimanima i imali su osnovne percepcije takve vrste suživota, tako da im se ovdje bilo veoma lako uklopiti se. 

Sarajevo je specifično jer ovdje nikada nije bilo geta, nikada Jevreji nisu bili sabijeni u jedan ćošak gdje su morali živjeti, nego su bili rasuti po cijelom gradu. A pošto u to vrijeme nemuslimani nisu smjeli biti posjednici zemlje, Jevreji su se naselili u gradskim središtima, baveći se 'gradskim' zanimanjima i zanimanjima. Tako je prvi apotekar, prvi ljekar, prvi advokat, prvi bankar - sve su to bili Jevreji. 

Pošto u ta doba nije bilo penzije, kao što ih danas ima (ili nema) mnogi Jevreji gradili su kuće za sebe, svoje potomke, uz još nekoliko stanova, kako bi od kirije mogli živjeti pod stare dane. Tako da je dobar broj stambenih kuća u današnjoj Titovoj ulici, ili na području općine Stari grad, pripadao je Jevrejima. 

Zemlja u kojoj nema antisemitizma

Sve to govori da je tih 450 godina koje su iza nas prošlo na način da možemo reći da su Jevreji u Bosni i Hercegovini našli svoj dom gdje se osjećaju kao svoji na svome. 

Studija State Departmenta označila je Bosnu i Hercegovinu kao zemlju s vrlo niskim nivoom antisemitizma. Možda danas možemo primijetiti 'antiizraelizam', ali generalno, antisemitizma u smislu kakav se danas povampiruje u zemljama Zapadne Evrope, nema. Možda u ovom trenutku mogu citirati Predraga Fincija koji je dao objašnjenje: Što više primitivizma, to više antisemitizma. To dvoje je vezano, jer je bazirano na nepoznavanju šta to znači biti drugi i drugačiji. 

U takvoj prijatnoj atmosferi obilježavamo 450 godišnjicu boravka ovdje, uz želju da budemo još najmanje toliko", zaključuje Finci. 

Neke nove bebe

Pitamo ga da li ima ko čuvati tradiciju i kulturni identitet Jevreja u Bosni i Hercegovini. Dolaze li mlade generacije? 

"Veoma je značajno što je Filozofski fakultet odlučio pokrenuti seminar za ladino jezik, u okviru Katedre za bosanske jezike. Na taj način će se očuvati jezik bosanskih Sefarda, koji su oni donijeli sa sobom iz Španije, i koji se stoljećima transformirao u autohtoni jezik u BiH. Jako lijepo zvuči, na njemu je napisano mnogo značajnih djela i postoji mnogo interesa za njegovo izučavanje. Na taj način sačuvat ćemo ladino, mada svi ti jezici su de facto umirući kako umiru ljudi koji ih govore. To je sudbina i jidiša, jer jednostavno nove generacije to više ne govore.    

Živimo u 21. vijeku koji je bitno različiti od prethodnih. Transfer znanja, taj know how je prilično teško prenijeti na generaciju koja dolazi. Osim toga, mi smo bili žrtve rata koji je harao Bosnom i Hercegovinom i koji je mnoge porodice razdvojio. U šali danas kažem da nema te atomske bombe koja bi mogla ubiti cijelu jednu jevrejsku familiju, jer su one razasute po kontinentima. Od 1997. do 2010. među članovima Jevrejske opštine Sarajevo rođene su samo tri bebe, jer je tada mlađa generacija bila u inostranstvu. U tom smo periodu dobili smo 50 unučadi, ali su ti unuci bili rođeni u Americi, Kanadi, Australiji, Izraelu, Francuskoj, Njemačkoj, ali ne u Bosni. Međutim ta se vremena mijenjaju. Samo u prošloj godini dobili smo čak deset beba. Mlada generacija je stasala. Parovi su izgleda povjerovali da ovdje ima budućnosti i ovdje startali sa životom. Iako su se tek rodili, oni su od prvog dana obuhvaćeni aktivnostima Jevrejske opštine i imaju od koga i da uče i da vide. Tako da vjerujem da su se pojavili ti nosioci plamena, da će oni nositi plamen i u vjekove koji su pred nama", zaključuje naš razgovor Jakob Finci.

Detalje o programu obilježavanja 450 godina Jevreja u BiH pogledajte na ovom linku.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak