FOTOREPORTAŽA: Od Vatrogasca do Metalca s Mirsadom Purivatrom

Direktor najvećeg filmskog festivala u regiji bio je domaćin ekipi portala Radiosarajevo.ba u šetnji kroz festivalske lokacije koje će uskoro ugostiti hiljade posjetitelja 20. Sarajevo Film Festivala.  

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba

Uz šetnju od Kina Meeting Point, preko otvorenog kina Vatrogasac, Narodnog pozorišta, Festivalskog trga do otvorenog kina Metalac, s Mirsadom Purivatrom razgovaramo o magičnoj brojci 20. Jubilarno dvadeseto izdanje festivala znači respektabilnu tradiciju, ali i odgovornost za ubuduće.  

Uz vrsne profesionalce iz festivalskog tima, Purivatra iz godine u godinu rukovodi jednim od najvećih projekata u našoj zemlji koji je odavno prevazišao epitet "kulturnog događaja". Sarajevo Film Festival je ozbiljan posao kako u pogledu zahtjevnosti priprema, opsežnosti realizacije, značaja na domaćem i međunarodnom planu, tako i u smislu ekonomskih potencijala i mogućnosti koje otvara. 

Na naše pitanje šta jedan ovakav višednevni događaj u špicu turističke sezone može predstavljati za grad i kanton, Purivatra odgovara: 

„Prošle smo godine, u okviru našeg regionalnog foruma organizirali razgovor s predstavnicima festivala iz Berlina, Edinburga i Manchestera. Istraživanja nezavisnih agencija pokazuju da odnos ulaganja u filmski festival i povrata investicija na nivou te lokacije je obično u omjeru 1 prema 7 do 12. To znači da ako jedan grad Berlin u Festival uloži 2 miliona eura, a obično je i više, grad Berlin od festivala dobije najmanje 16 miliona eura. 

Vjerujemo da ako su ukupna ulaganja Grada, Kantona i Federacije nekoliko stotina hiljada KM, da čitav prihod koji se ostvari na području Kantona Sarajevo, kroz hotelske usluge, restorane, gradski prijevoz, prodavnice, suvenirnice i sve ostale popratne programe sigurno iznosi 2 do 3 miliona KM. 

Ali da bismo dobili precizne pokazatelje potrebni su nam i podaci od turističke zajednice, i to da inspekcije rade svoj posao, da li su svi prihodi prijavljeni...  

Jedan od relevantnih pokazatelja je Booking.com prema kojem je Sarajevo u vrijeme festivala jedna od top evropskih lokacija. Popunjenost kapaciteta je 70 posto, od čega su hoteli s 3, 4 i 5 zvjezdica puni, a još nešto mjesta može se naći u prenoćištima i privatnom smještaju. U ovom slučaju mi govorimo o jednom ogromnom obrtu, a da li je sve prošlo kroz fiskalizaciju, da li je sve prijavljeno, da li je država u tome uzela ono što joj pripada, to je problem koji bi vlast trebala riješiti. Raduje me da sam u razgovoru s ministrom Šarićem saznao da se radi na jednoj novoj odluci o festivalskim taksama, koja će definisati kako ovakvi festivali koji doprinose razvoju grada mogu da dobiju dodatnu vrijednost od koje svi imaju koristi. A da ne kažem da slika koju ovakvim događajem šaljemo u svijet predstavlja jednu neprocjenjivu vrijednost“, ističe Purivatra.

Festival žive i oni koji ne gledaju filmove  

Za vrijeme filmskog festivala čitav grad počinje živjeti festivalski život. Nije tajna da mnogi ugostiteljski objekti, trgovine i privatni obrtnici upravo za vrijeme festivala očekuju najveće zarade i svoje rado vrijeme prilagođavaju gostima. U Festivalu su svjesni i da veliki broj građana za vrijeme trajanja manifestacije ne gleda filmove, ali uživa u atmosferi i živi festivalski život. Prema riječima direktora, ova vrsta entuzijazma i jeste jedan od ciljeva velikog projekta: 

„Sarajevo Film Festival nije samo priča nas koji tu radimo, već i priča svih gledalaca i svih građana Sarajeva. Ima mnogo onih koji možda nikada nisu pogledali film, ali su dio festivala. Toliko divnih ljudi koje srećem i koji mi kažu kako tokom SFF-a imaju goste, izlaze u šetnju, sređuju se. U događaju uživaju i brojni turisti. Grad živi 24 sata, taksisti su presretni, kažu da se prije festivala odmaraju sedam dana kako bi mogli raditi 24 sata dnevno. Kažu mi da za vrijeme festivala zarade koliko i u ostatku godine. Možda ovaj primjer najočitije govori o pozitivnom efektu koji možemo da napravimo. Pravimo, ali može još mnogo više.“ 

Međutim, važan je i kulturološki efekat koji SFF ima na građane. Festival je definitivno vratio publiku u kinodvorane i stvorio jednu novu generaciju filmskih gledalaca, i to ne samo u Sarajevu: 

„Unapređenje kulture odlaska u kino je bio jedan od naših ciljeva i mogu reći da smo ga ispunili uprkos promjenama u tehnologiji koje su se desile u međuvremenu. Mi smo svjesni toga da mlada generacija danas uglavnom sjedi ispred svojih kompjutera i gleda filmove, obično piratizirane. Mi želimo da stvorimo naviku odlaska u kino i razgovora o filmu nakon toga. Mi želimo da to postane sastavni dio života mlade generacije i upravo iz tog razloga pokrenuli smo i veliki projekat Operacija kino, u suradnji s načelnicima preko 30 općina u cijeloj BiH. Prošle smo godine pokrenuli i inicijativu da u manjim mjestima zaživi svakodnevni kinoživot, a raduje da je već nekoliko općina, uz pomoć našeg projekta i IPA fonda, kupilo filmske projektore i digitalizovalo svoje dvorane. Hrvatska je, npr. u toku dvije godine otvorila 40 tzv. one screen kina. A to onda stvara jedan novi lanac za distribuciju, jer u ovim kinima, osim Hollywooda, prikazuju se i regionalne kinematografije. Kino podrazumijeva izlazak, i to je nešto što u manjim gradovima ili udaljenim naseljima, može predstavljati kulturni događaj“, kaže Mirsad Purivatra. 

Jedan od dokaza je najmnogoljudnija općina u zemlji, Novi Grad, koja je upravo zahvaljujući SFF-u otvorila svoje kino i stanovnicima ponudila jedan novi sadržaj.

Čarobno iskustvo otvorenih projekcija  

Šetajući kroz lokacije na kojima će se odvijati 20. Sarajevo Film Festival ne možemo zanemariti šarm otvorenog kina Vatrogasac u čijem će se atriju ove godine odvijati projekcije Laško Summer nights. Naš domaćin se pozdravlja sa zamjenikom komandanta koji ne krije svoje zadovoljstvo što je i ove godine Vatrogasna brigada Kantona Sarajevo dio ove lijepe priče.  

„Jedna od ljepših austrougarskih građevina koja je, rekao bih, samo malim dijelom poznata građanima Sarajeva. Jednom smo dobili priliku da uđemo unutra i bili smo očarani izgledom i unutrašnjim dvorištem. Pomislili smo kako bi bilo divno da imamo još jedno otvoreno kino i da građani mogu uživati u njemu. Nasreću, samo nekoliko puta godišnje ovaj je prostor u svojoj primarnoj funkciji u slučaju požara i drugih elementarnih nepogoda. I tako se stvorila jedna divna veza između ljudi koji svoje živote rizikuju čuvajući i ljude i imovinu, a s druge strane otvaraju svoja vrata za nešto što je kultura.“  

Projekcije na otvorenom svakako spadaju u najljepše trenutke filmskog festivala, a ove će godine, čini se, i vremenske prilike biti na našoj strani: 

„Projekcija na otvorenom je jedno specijalno iskustvo i nešto što ljudi iščekuju. Ljetni period je relativno kratak, pa zato projekcije na otvorenom imaju posebnu draž. Zato nam je drago da je SFF kao ljetni festival uspio oživjeti prostore kao što je dvorište Vatrogasnog doma i dvorište Prve gimnazije. 

U proteklih 20 godina ekipa festivala je, prema riječima direktora, ostvarila gotovo sve svoje ciljeve, a neke i daleko premašila. Međutim, kao i u svakom poslu, bilo je i razočarenja. Evo šta o tome kaže naš sugovornik. 

„Teško je bilo vjerovati u to vrijeme da ćemo biti ovo što smo danas, mi smo željeli da budemo jedna od filmskih destinacija u regiji. Ali u međuvremenu se SFF zaista pretvorio u istinsku platformu za razvoj regionalne kinematografije. Ostaje žal što nismo uspjeli pokrenuti razgovor s institucijama vlasti do nivoa konkretne realizacije. To je nedostatak jednog ozbiljnog, kvalitetnog i strateški koncipiranog festivalskog ili kongresnog centra. Bez toga niti ovaj festival, niti drugi festivali, a niti Sarajevo kao destinacija ne mogu napredovati. Takav jedan objekat bio bi neophodan za razvoj kongresnog, konferencijskog ili festivalskog turizma. Mi, npr. nismo u stanju da organizujemo kongres ljekara s preko hiljadu učesnika, jer za to ne postoji adekvatan prostor s velikom dvoranom, manjim dvoranama, prostorima za individualne sastanke, press centrom i svom pratećom infrastrukturom. Na ovakvom centru su mnogi gradovi razvili svoju strategiju i tu su ogromni novci. Pomenut ću samo Cannes i Berlin. 

To je jedna od nezaobilaznih tema o kojoj u narednom periodu treba razgovarati s predstavnicima grada. Za sada, naš segment festivala namijenjen filmskim profesionalcima i talentima svake godine okupi između 400 i 600 osoba. Među njima su najrazličitiji filmski profesionalci, direktori fondova, producenti, direktori televizijskih kompanija, novih platformi... čitava jedna industrija koja ovdje počinje da radi nove projekte, kreira filmove, ulaže novac. To je jedan skriveni segment na koji smo mi veoma ponosni. E, da bi taj segment mogao da se dalje razvija, moramo da imamo adekvatne prostore." 

Ako ga pitate šta smatra za najveći uspjeh SFF-a u posljednjih dvadeset godina, Purivatra će bez mnogo razmišljanja reći: 

„Uvijek me dirnu susreti s građanima koji se zahvaljuju na onome što smo dali gradu. Npr. susreti s taksistima koji se vesele početku festivala. Obični prolaznici koji me zaustave i kažu kako im je divno biti u Sarajevu u vrijeme festivala. Kada ih pitam da li su pogledali neki film, kažu 'nisam imao vremena, ali sam bio u gradu i vidio sam osmijehe, ljepotu'. Mnogi atmosferu SFF-a upoređuju s atmosferom koja je vladala Sarajevom za vrijeme Olimpijade. To zadovoljstvo većine građana, jer uvijek će biti i onih koji su nezadovoljni, za nas je najveća nagrada. Ta radost mladih ljudi koji su uključeni u ovu priču, a danas smo ih mnogo susreli obilazeći festivalske lokacije. To da mnogim ljudima biti dio SFF-a predstavlja profesionalnu referencu. Sve su to stvari koje nas čine ponosnima i obavezuju na još bolja izdanja u budućnosti."

Poželimo im stoga sretnih i uspješnih i narednih dvadeset godina.