Dragan Golubović: Digitalizacija kulturnog blaga

Radiosarajevo.ba
Dragan Golubović: Digitalizacija kulturnog blaga

Dragan Golubović, menadžer digitalnog arhiva Mediacentra zaljubljenik je u svoj posao. Osim što pripada pionirima digitalizacije štampe u regionu, zahvaljujući njegovom entuzijazmu sarajevski Mediacentar nas često prijatno iznenadi novim izdanjima. Tako je ovih dana u prodaju pušteno i digitalno izdanje Feral Tribune-a, novine koja je branila boje novinarske profesije i u vremenima potpunog propagandnog ludila. Za Radio Sarajevo, Dragan Golubović govori o ideji za digializaciju Ferala, te niza štampanih izdanja koja predstavljaju kulturnu baštinu naše zemlje.

RadioSarajevo: Krenut ćemo od tvoje titule - menadžer digitalne arhive. Šta to znači i kakav bi bio opis tog posla?
Golubović:
Riječ je digitalnom arhivu Infobiro, dakle, prvom digitalnom arhivu u BiH. Naime „background“ Mediacentra je da se bavio prikupljanjem novina još od 1995 godine i tako nastojeći da taj materijal stavi na uvid javnosti, apriori na period od 1992-1995, a sa vremenom smo prešli na region i u jednom momentu smo bili bukvalno zatrpani novinama, tako da smo od 2004 godine organizovali svu tu priču na web-u i iz toga je nastao digitalni arhiv www.infobiro.ba. Riječ je o pretraživom arhivu svih bh. novina, kontinuirano u zadnjih šest do sedam godina, a oko osamsto hiljada članaka je pretraživo pod bilo kojom ključnom riječi.

RadioSarajevo: Dakle, kad ste postali zatrpani svim tim novinama , kad niste imali fizčki gdje da ih stavljate, odlučili ste se za virtualni prostor, koji je sada već praktično neograničen. Ako uzmemo u obzir da se ti gigabajti, terabajti stalno povećavaju, imate mogućnost sastavljanja impresivnog arhiva. Znači pored bh štampe, što ste spomenuli, radite i digitalizaciju starih izdanja do koji je teško doći, tj. onih koji nadilaze privatne arhive i slično?
Golubović:
Da, u pravu si, riječ je o jednom projektu koji mi radimo u saradnji sa Vladom FBiH, tačnije sa Ministarstvom obrazovanja i kulture. Riječ je o projektu „digitalna zaštita i arhiviranje kulturno- historijskog blaga BiH“, taj projekat smo krenuli da radimo 2006. godine, a plan je da završimo 2016. godine.

Te godine će BiH da proslavi 150 godina od pojave štampe, odnosno štamparskog stroja u Sarajevu, koji se negdje 1866. godina pojavio. Šta radimo? Radimo ključne bosanske novina, od početka štampe pa do danas, želimo da objedinimo 1866. sa 2016. i ovim što smo već pobrojali. Za sada smo uradili dobar dio toga, što znači da smo digitizovali i pohranili, tako da korisnici mogu da pretražuju recimo Bosanskog prijatelja, kao prvu publikaciju koja se pojavila, doduše nije štampana u Sarajevu, već u Zagrebu, jer nije bilo štampe u to doba u BiH, a ova novina je izašla 1950. godine.

Trenutno imamo Glasnik Zemaljskog muzeja, to je prva naučna novina koja je štampana u BiH, zatim dva časopisa za kulturu, za književnost Nadu i Bosansku vilu, zatim Sarajevski list, prvi dnevni list, koji je počeo da se štampa 1899, Bosanskohercegovačke novine, to su prve novine koji su napravili Austrijanci kad su došli, imate skoro sve novine koje su izlazile za vrijeme otomanskog perioda, znači jedan jako veliki posao i sve je to dostupno putem interneta, pretraživo i besplatno na našem portalu.

Ne postoji cjelovit arhiv bh.štampe na jednom mjestu

RadioSarajevo: Znači dosta je tu starih novina, pretpostavljam muzejski primjerci i sama digitalizacija nije jednostavna u smislu samo skeniraj i „šibaj“. Dalje, to je vjerovatno u osjetljivom stanju. Da li su potrebna još neka znanja, osim ovih kompjuterskih, te na koji način tretirate te stare tekstove?
Golubović:
U principu, pored te tehnološke obrazbe, potrebno je da manje-više znamo o kojoj građi je riječ, šta su rariteti i postoji metodologija procijene koja građa treba da se digitalizuje. Recimo Bosanski prijatelj je prva novina i mi kad smo došli, odnosno kad smo krenuli da razmatramo digitalizaciju Bosanskog prijatelja jedino se znalo da se čuva u Zemaljskom muzeju. Ja kad sam razgovarao sa direktorom Zemaljskog muzeja gos. Busuladžićem, on je rekao da se ta novina čuva u sefu i nepostoji nigdje više, tek kasnije su došle priče da postoji u Bošnjačkom institiutu, i još negdje drugo.

Problem takve građe kod nas u BiH je da ne postoji sve na jednom mjestu. Nacionalna biblioteka je izgorila, u avgustu 1992. ogroman dio materijala je nestao i sada imate fragmentarno na sedamnaest mjesta, sedamnaest različitih novina, a da nigdje nema na jednom mjestu. Drugi način selekcije je arhivska vrijednost novine, mislim da je Glasnik Zemaljskog muzeja izuzetna arhivska vrijednost, jer je ta novina počela da bilježi fakte u BiH, floru i faunu, priče od prije 100 godina o pećini Vjetrenici i sad kada ukucate na naš portal 'bosanska muzika' dobit ćete kako je tretirana bosanska muzika od prije sto godina pa do danas.

Treći segment, kako cijenimo, je interes javnosti za određene novine i tu postoji saradnja sa bibliotekama i arhivima odakle preuzimamo samu građu.

RadioSarajevo: Kada spominjete interes javnosti, šta je to najtraženije u vašoj arhivi?
Golubović:
Pratimo statistiku pristupa Infobiro-u i to je za sada impozantno. Malo prije sam gledao preko google analitike i to je 80000 ljudi tokom jednog mjeseca iz nekih 77 zemalja, ali problem je da ljudi traže uglavnom ono nešto što nije vezano za arhivu, traže nekretnine, porno uratke, stvari koje se manje više ne nalaze u arhivu. Ljudi još uvijek ne komuniciraju sa portalom na način da pronađu članke i to je zastrašujuće, pošto tamo postoji neka e-mail adresa za upite o samoj arhivi. Ja mislim da dnevno dobijem jedno deset upita koji se tiču same arhive, uglavnom su to, „ mogu li ga ja povezati sa amidžom koji je izgubljen, koliko košta karta od Sarajeva do Tuzle“, i ti ljudi pretražujući misle da su dobili Bioturs.

RadioSarajevo: Pošto se zove infobiro, kao da je biro za informacije, kao sve što me interesuje meni će info biro dati...
Golubović:
Možda je to dobar biznis. Da, mi ćemo vam odgovoriti za dva dana. Nevjerovatni upiti.

Digitalizirani Feral Tribune (1993. - 2008.)

RadioSarajevo: I kod nas je ta situacija, nas zovu ljudi kad god neko pravno lice ili neko udruženje ima Sarajevo u svom nazivu, pa hajde ono kad sam već pogriješio možete li nam vi dati broj... Usluge Infobiroa nisu besplatne?
Golubović:
Tekstovi nisu besplatni, jer to je u principu komecijalna arhiva koja pokušava da bude samoodrživa. Da bi živjeli, prstup arhivi se plaća ali tekstovi koji se rade u saradnji, dakle koji su produkt digitalizacije u saradnji sa Vladom FBiH, su potpuno besplatni. Naše obaveze prema izdavaču su takve i dogovor je stvar reciprociteta da razmjenjujemo materijale i mi njemu plaćamo za svaki downloudovani članak.

RadioSarajevo: Digitalno izdanje Feral Tribuna , šta to tačno podrazumijeva?
Golubović:
To u principu podrazumijeva da smo mi uradili digitalizaciju kompletnog sadržaja Feral Tribun-a, to znači da smo mi napravili migraciju sadržaja sa papira, iz analogne u digitalnu formu. Prije svega na jedan način smo spasili Feral, isto to nije bilo na jednom mjestu, jednim dijelom kod nas, a jednim u Splitu. Pohranjen je na četiri DVD-a i taj komplet, kako ga mi zovemo 'digitalnog Ferala', sadrži stotinjak izbora najboljih naslovnica i uvodni tekst Mirka Kovača o gašenju Feral Tribun-a.

RadioSarajevo: Znači pravo kolekcionarsko izdanje, četri DVD-a, kolekcija naslovnica u kvalitetnoj štampi, stvarno izgleda impresivno kao neka enciklopedija. Cijena u maloprodaji je 50 eura.Da ljude malo informišemo, na koji način mogu doći do svog primjerka?
Golubović:
Distribucija digitalnog Ferala je za područje cijele Jugoslavije, ali za BiH, konkretno za Sarajevo mogu nabaviti u Mediacentru, Kolodvorska br.3, telefon je 033/715-840 da se kupci jave i da kažu da žele da kupe digitalni primjerak i to je dovoljno da nabave jedan.

RadioSarajevo: Koliko vremena je trebalo da se kompletira jedno ovakvo izdanje?
Golubović:
Trebalo je poprilično vremena, jer je riječ o sedam stotina brojeva i jednim dijelom u arhivu mi imamo Feral od '93 do 2008., dok se sam nije ugasio. Promašili smo par brojeva, pa smo morali ići u Split, te se onda vratiti u Sarajevo uraditi digitalizaciju, što podrazumijeva skeniranje svake pojedinačne strane, znači ništa nije promašeno od oglasa, od prve do posljednje strane i korisnici koji su imali priliku da vide, on je i flip publisher, koji omogućava da ga na vašm desktopu listate kao da držite novine u ruci. Imate i zoom koji nije najoptimaliniji za čitanje, jer je riječ o resize-u sa A3 formata na A4 i još je digitalizovan i mislim da se može čitati, jer smo ga probavali na barem pet računara. Ako ispravno podesite rezoluciju on je čitljiv.

RadioSarajevo: Čija je incijativa bila, kako je uopće došlo do realizacije ove ideje, ko je pokrenuo ovu priču?
Golubović:
U principu Mediacentar koji ima tradiciju digitalizacije i Infobiro koji je u regiji postao prepoznatljiv i bavi se tim jako kvalitetno. Na incijativu je došao, na sastanku novinarskih udruženja u Solunu, naš direktor Boro Kontić i donatori koji su dali novce za digitalizaciju. Znači Soros fondacija, njihov media program iz Londona, su došli na ideju da se digitalizira Feral i da se pokuša nastaviti nekako njihov život. Znam da me Boro tada zvao iz Atine i rekao 'hajde molim te napravi neki akcioni plan, da se digitalizira Feral, koliko će to biti vremena, troškova i svega ostalog i kad se vratim da to imamo spremno', te smo onda krenuli u samu incijativu da se to radi.

Vezano: Digitalno izdanje Feral Tribune-a u prodaji

dino, radiosarajevo.ba

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak