Armin Alijagić: O bh. dijaspori danas

Znate li koji je četvrti najveći grad po broju Francuza na svijetu? Tačan odgovor je - London! 

Ova kratka pitalica na slikovit način oslikava fenomen iseljeništva i dijaspore, trenda koji je danas u svijetu veoma prisutan. 

Preko 240 miliona ljudi u svijetu živi izvan zemlje rođenja, od toga je 80 miliona Evropljana. Fenomen dijaspore nije samo vezan uz siromašne zemlje. Primjer za to je Velika Britanije čija dijaspora broji čak 5,5 miliona. 

Procjenjuje se da je ukupna suma novca koju je globalna dijaspora poslala svojoj rodbini u 2013. godini iznosila 540 milijardi dolara. 

Kada je Bosna i Hercegovina u pitanju, oko 50 posto građana rođenih u BiH danas živi izvan granica domovine. Bh. dijaspora broji dva miliona ljudi razasutih po pedeset zemalja u svijetu. Samo u SAD-u ih je 350.000. BiH je prva zemlja u Evropi i sedma u svijetu po broju građana u dijaspori u odnosu na broj stanovnika u matici. 

Suma koju putem osobnih doznaka naša dijaspora pošalje u zemlju iznosi od 3 do 3,5 milijarde KM, što je 13 posto bruto nacionalnog proizvoda BiH. Procjenjuje se da se još najmanje toliko u zemlju slije nezvaničnim putevima - iz ruke u ruku. 

Osoba koja o bh. dijaspori može govoriti s mnogo autoriteta je Armin Alijagić, predsjednik Nevladine organizacije Nova perspektiva, jedine bh. organizacije koja se bavi dijasporom. 

Gospodin Alijagić sudjelovao je danas u radu Okruglog stola o perspektivama dijaspore u ekonomskom razvoju BiH. 

Možemo reći da bh. dijaspora u velikoj mjeri održava bh. ekonomiju, imajući u vidu novac koji šalju u našu zemlju i koji potroše za vrijeme svojih odmora koje provode ovdje. Prema procjenama svjetske banke, oko 80 posto tog novca ode na potrošnju, ali ostaje onih 20 posto koji se može usmjeriti na investiranje. Zamislite kada bi se to iskoristilo. Država mora pronaći kreativne mehanizme da uspostavi sisteme koji bi to podržali. 

Zemlje na koje se možemo ugledati po pitanju pozitivnih praksi rada s dijasporom su Kina, Indija, Irska i Izrael. Sve te zemlje imaju sistemska i zakonska rješenja rada s dijasporom. Npr. u Kini je veoma važan koncept umrežavanja i čak 80 posto stranih investicija u ovu zemlju ostvareno je zahvaljujući dijaspori. 

Indija je također jedan od fenomena. Do prije petnaest godina, dijaspora je 'mrzila' Indiju, a Indijski narod dijasporu. A onda je tadašnji premijer shvatio da Indija ima moćnu, bogatu i dobro obrazovanu dijasporu. Kako bi vratio povjerenje, najprije je etiketirao šta to dijaspora zamjera matici. Odgovor je bio - indijska vlas je korumpirana i ima preglomazan birokratski aparat. Tada se Indija otvorila za investicije iz dijaspore, a ono u šta su iseljenici najviše ulagali su bile IT kompanije. Danas, kada govorimo o Indiji, prva asocijacija je vratolomni ekonomski razvoj upravo zahvaljujući IT sektoru i dijaspori", kaže Alijagić. 

U prezentaciji na današnjem okruglom stolu, on je spomenuo i slučaj Irske koja ima svoje Ministarstvo za dijasporu. Kada su Irce po svijetu pitali šta im najviše smeta kada dođu u zemlju, rekli su da je to pojava da svi od njih nešto traže, a malo daju. Zato je Irska formirala fond za pomoć ranjivim grupama dijaspore, ali time i pridobila krupne investitore. 

U razgovoru za Radiosarajevo.ba Alijagić navodi sjajne primjere bh. kompanija koje su investirane iz dijaspore, a u zemlji zapošljavaju velik broj ljudi i ostvaruju poslovne uspjehe. 

Jedna od njih je Brajlović GMBH iz Austrije, za koju radi preko 1500 kooperanata iz BiH, i zahvaljujući kojoj bosanski ajvar i kiseli krastavci mogu da se kupe u osam zemalja EU. 

Prevent grupacija je, također, jedna od firmi koju je pokrenuo pripadnik dijaspore, zatim Arifagić investment koji je otvorio najmoderniju farmu crvenog norveškog govečeta u Jugoistočnoj Evropi, primjer je i Popovo polje u Trebinju, Zink tehnik i mnogi drugi. Nažalost, nemamo zvanične podatke, ali imamo dovoljno primjera koji pokazuju da dijaspora ima utjecaja. 

Ono što nemamo su zakoni i strategije, kako se poslovne suradnje s dijasporom ne bi više dešavale ad hoc. 

Alijagić ističe da je za mnoge građane koji žive u dijaspori najveći poslovni izazov da uspiju u BiH. Najpovoljniji sektori su proizvodnja hrane i Informaciono-tehnološki sektor. Najvažnije - da država kroz sistem poticaja privuče investicije, ohrabri poduzetnike na ulaganje i vrati povjerenje.  

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!