Andrej Karacincev - baletni pedagog na gostovanju u Sarajevu (INTERVJU)

Baletni ansambl Narodnog pozorišta u Sarajevu ovih dana ima čas raditi s jednim od cijenjenih evropskih baletnih pedagoga ruske škole - Andreja Karacinceva. 

U trajanju od dvije sedmice, Andrej Karacincev svakog prijepodneva boravi u baletnoj sali u Narodnom pozorištu u Sarajevu, te sa članovima ansambla uvježbava temeljne baletne elemente. 

Na njegovom 'balletclassu' vlada velika koncentracija i posvećenost. Nema tu puno riječi - samo jezik tijela i zvuk klavira koji svira melodije u skladu sa karakterom zadatih pokreta. Vježbe nisu ni malo lake, mišići su napeti, izbijaju graške znoja... Ali takva je umjetnost baleta - bez fizički teškog rada, mentalne snage i odricanja, nemoguće je postići uspjeh. 

Nakon probe, ovaj poznati koreograf i bivši baletni solista posvetio je svoje vrijeme čitateljima portala Radiosarajevo.ba. 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba 

Radiosarajevo.ba: Koji je cilj vašeg balletclassa u Sarajevu i šta će plesači i plesačice postići u ove dvije sedmice?  

Karacincev: U principu je rad u balletclassu u Sarajevu, isti kao i u svim baletnim kompanijama u kojima sam do sada radio: Mica, Bordo, Dresden, Beograd, Novi Sad, Zagreb, New York... Moj akcent u radu sa baletnom kompanijom je čistoća, tradicija i preciznost klasičnog baleta. Mislim da je Sarajevski ansambl još više dobiti na kvalitetu radeći sa mnom. Korisno je za svaku kompaniju ponekad imati gosta pedagoga baleta. Iako je vremena malo, mislim da sam u radu sa ansamblom donio koristi. U principu igrači, pedagozi, baletmajstori poznaju svoj rad, no dati primjedbu ili „popraviti“ igrača i to kazati na drugi način donosi osvježenje i rekao bih neko drugo razumjevanje baletne tehnike.

Radiosarajevo.ba: Možete li pojasniti našim čitateljima, kako se odvija proces usvajanja znanja na vašem času? 

Karacincev:  Moj princip rada je tradicionalan. Počinjem od jednostavnih ka složenim kombinacijama tokom balletclassa, tj. od sporijeg ka bržem tempu. Počinjemo sa vježbama licem okrenutim prema baletnom štapu, zatim slijede vježbe držeći se za štap jednom rukom, potom vježbe na sredini sale, rad na kordinaciji pokreta, dodaju se okreti, piruete, naravno allegro skokovi - mali, srednji i veliki. Naravno još puno toga što čini našu profesiju tako specifičnom i lijepom.

Radiosarajevo.ba: Osim rada sa cijelim ansamblom, da li se posebno posvećujete solistima? 

Karacincev:  U Sarajevu cijela kompanija radi zajedno i u isto vrijeme. To mi omogućava da radim sa svima podjednako.

Radiosarajevo.ba: Gdje leži kvalitet sarajevskog baletnog ansambla, a gdje vidite prostor za unapređenje?  

Karacincev:  Saravski ansambl je specifičan u kavalitetu. U svakoj baletnoj kompaniji balletclass je dio u kojem igrači usavrašavaju svoju formu, tehniku i čistoću pokreta i zato je ovakav način rada izuzetno važan. Svakodnevno radeći igrači postaju još bolji plesači a pedagog baleta je taj koji im u tome pomaže.

Radiosarajevo.ba: Kakva je važnost ruske škole baleta za današnji savremeni ples?  

Karacincev:  Školovan igrač je budućnost i savremenog baleta. Ruska baletna škola daje izuzetan kvalitet svakom igraču i balerini. Plesači koji vladaju baletnom tehnikom klasičnog baleta mogu plesati neoklasiku, mnoge smjerove u današnjem savremenom plesu. Ovo je uopšte složeno pitanje estetike, filozofije umjetnosti i poznavanja klasičnog baleta. Plesači učeni samo u savremnom baletnom izrazu ne vladaju tehnikom klasičnog baleta i nikada neće moći plesati npr. Giselle, Auroru, Odettu i tome slično. O značaju obrazovanja u klasičnom baletu govorim zato što, ako pogledate u istoriju umjetnosti baleta, imamo sjajne primjere. Rudolph Nureyev plesao je jednako uspješno i klasiku i moderno, također Mikhail Baryshnikov. Odličan primjer je Maza Pliseiskaya koja je u svoj svojoj veličini klasične balerine radila i sa čuvenim Mauriceom Bejartom. To je za to vrijeme bilo sasvim novo iskustvo. Sve su ovo primjeri koliko je važna klasična tehnika baleta. Još jedan primjer - koreografija  Williama Forsythea (izuzetno savremeni pokret) se ne može plesati bez klasičnog obrazovanja. Također, to potvrđuje i švedski koreograf Mats Ek - svi su njegovi igrači školovani na principima klasičnog baleta.

Naravno ne znači da danas ne postoje Contemporary Companies (Savremene plesne kompanije) koje su odlične i sa odličnim idejama.

Postoji još jedan argument u korist klasičnog plesa. Na svakom ozbiljnom prestižnom međunarodnom takmičenju za igrače (Lozana, New York, Moskva, Varna...) obavezna je klasična varijacija ili Pas de Deux i savremena koreografija. Mislim da sam na vaše pitanje ovim primjerom odogovorio sve. 

Radiosarajevo.ba:  Hvala na razgovoru i sve najbolje u daljem radu!