Aida Begić o novom projektu 'Balada': Bit će to film o ljubavi u postapokaliptičnom ambijentu

Ona je jedno od međunarodno najpriznatijih imena bosanskohercegovačke kinematografije, nositeljica prestižnih nagrada sa filmskih festivala u Cannesu, Solunu, Lisabonu, Fajru i rodnom Sarajevu. 

Uskoro će filmografija Aide Begić, redateljice poslijeratne generacije, postati bogatija za još jedno dugometražno ostvarenje. 

Nakon nagrađivanih drama 'Snijeg' (2008) i 'Djeca' (2012), u pripremi je 'Balada' - filmski projekat u nastajanju koji je osvojio nagradu Euroimagesa na upravo završenom Sarajevo Film Festivalu. Osim ove, projekat Aide Begić osvojio je još jednu "work in progress" nagradu. 

Povoda za razgovor sa Aidom Begić ima još: agilna je članica Udruženja redateljica i redatelja u Bosni i Hercegovini koje je u proteklim danima javnosti i institucijama predstavio tri inicijative koje bi kino-industriju mogli uzdići na ekonomski isplativu djelatnost u našoj zemlji. 

Razgovarala: Vesna Andree Zaimović, Radiosarajevo.ba   

Radiosarajevo.ba: Uz čestitke za osvojene nagrade za filmski projekat u nastajanju, možemo li saznati više detalja o 'Baladi' – o kakvoj se priči radi?

Begić: Balada je filmska kontemplacija na temu ljubavi u kojoj se mit i stvarnost prepliću. Iako zasnovana na odnosu mitskog para Fatime i Hasana, Balada se bavi temom ljubavi iz ženske perspektive u BiH danas. Ovim filmom želim slaviti ženu koju vidim kao veliku snagu, izvor ljepote i istrajnosti. Balada govori o toj ženskoj - ljudskoj, a ne muškoj – herojskoj strani naše stvarnosti. 

Poslijeratna BiH kao postapokaliptična prerija

Radiosarajevo.ba:  Za filmsku javnost izjavili ste još proljetos da se radi o žanru ljubavne postapokaliptične romanse? Odakle ovakva žanrovska odrednica?

Begić: Prostor u kojem živim doživljavam kao neku postapokaliptičnu preriju. Rat jest apokalipsa, ali period koji je uslijedio je u mnogim stvarima i gori. Pomalo zbog realnih okolnosti, ali i zbog negativne atmosfere koja se senzacionalistički, površno i neodgovorno kreira po medijima, socijalnim mrežama i kafanama, kod nas se ne govori mnogo o lijepim i konstruktivnim stvarima. O ljubavi pogotovo. Moj film se bavi potragom za ljubavi u takvom ambijentu. 

Radiosarajevo.ba: Lično sam film Snijeg doživjela kao 'plav', a Djecu kao 'smeđ' – koja će boja preovladavati u ovom filmu? 

Begić: Tačno je da puno polažem na dramaturgiju boje u filmovima koje pravim i dobro ste primjetili osnovne boje glavnih likova prethodna dva filma. Još uvijek nisam sigurna u to koje je boje Balada, ali je to slijedeća važna stvar o kojoj ću razgovarati sa svojim saradnicima. 

Radiosarajevo.ba: U filmu nastavljate dugogodišnju suradnju sa producentom Adisom Đapom, direktorom fotografije Erolom Zubčevićem... Koliko je za vas kao autoricu važno da imate pouzdane saradnike?

Begić: Još od mog diplomskog filma 'Prvo smrtno iskustvo' radim sa istim timom ljudi. Ovaj kratki film je bio naše prvo filmsko iskustvo i od tada smo rasli i razvijali se zajedno i odvojeno. Ponosna sam na to da su ljudi poput producenta Adisa Đape koji je bio dječak kada smo počeli raditi zajedno, direktora fotografije Erola Zubčevića, dizajnera zvuka Igora Čame i mnogih drugih, danas vrhunski profesionalci, vodeći stručnjaci u svom poslu u regiji i šire i uvijek se radujem ponovnom radu s njima. 

Film  je kolektivni čin i ključna stvar u procesu je povjerenje, mogućnost da se osloniš na ljude s kojima radiš. U tom smislu je lijepo kada su ti saradnici oni s kojima se razumiješ pogledom.

Radiosarajevo.ba: Kada ćete početi sa snimanjem, gdje i sa kojim glumcima?

Begić: Glumce još nismo odabrali. Projekat je u fazi ravoja i slijedi istraživanje na terenu, odabir lokacija, saradnika. Snimanje je predviđeno za narednu godinu u Sarajevu, ali i drugim mjestima širom Bosne i Hercegovine.

Radiosarajevo.ba:  Šta će za nastavak rada na filmu značiti nagrada Eurimagesa, kao i nagrada austrijske laboratorije Synchro? Kako ćete pronaći sredstva za njegovu finalizaciju?

Begić: Nagrade su namijenjene za razvoj projekta i puno znače, posebno nama koji živimo u zemlji koja ne izdvaja dovoljno sredstava za filmsku produkciju, a i od tog što izdvaja, sredstva za razvoj projekta su minimalna ili nikakva. Obje nagrade dolaze iz EU i velika sreća je što imamo pristup evropskim fondovima poput Medie, Eurimagesa, ali i državnim i regionalnim fondovima evropskih zemalja u kojima imamo koproducente. Na taj način jedino i možemo finansirati svoje projekte. Balada je za sada BiH – Francuski film, a očekujemo još jednu do dvije zemlje da nam se pridruže kao partneri.

Radiosarajevo.ba: Kada možemo očekivati da će 'Balada' doživjeti premijeru i gdje biste voljeli da to bude?

Begić: Nadam se da će film biti završen 2017. godine. Ne znam gdje će biti premijera, ali se uvijek radujem prikazivanju filma pred domaćom publikom.

U Hrvatskoj se snimaju filmovi čija se radnja dešava u Bosni 

Radiosarajevo.ba: Trenutno ste veoma angažirani u naporima Udruženja redateljica i redatelja u BiH na unapređenju i promociji filmske industrije kao ekonomskog potencijala, kroz poticaje i povrat poreza. Koje su prednosti ovakvog modela?

Begić: Poticaj stranim ulagačima daju sve zemlje užeg i šireg regiona. Povratom dijela uloženog novca u BiH mogu se privući mnogi projekti, na taj način zaposliti naši ljudi iz kinematografije, ali i iz drugih oblasti. U Hrvatskoj i Srbiji se snima veliki broj stranih filmova, jer postoje poticaji, olakšice i infrastruktura. Da bismo bili ozbiljni i kurentni na filmskom tržištu, morat ćemo i mi ponuditi slične uslove stranim ulagačima. 

Primjer Hrvatske koji može jasno pokazati o kakvom potencijalu se radi je snimanje Game of Thrones za koje se u tri mjeseca ulilo četrdeset pet miliona eura, ili snimanje filma Luca Bessona s budžetom od osam miliona eura čija se radnja događa u Bosni, a snimanje u Hrvatskoj, upravo jer ovdje ne postoji poticaj zbog čega producenti nisu htjeli ni razmatrati mogućnost snimanja ovog filma kod nas. 

Radiosarajevo.ba: Jedna od inicijativa je i formiranje Filmske fondacije Kantona Sarajevo - možete li obrazložiti zašto bi trebalo pokrenuti ovakvu Fondaciju kada već imamo jednu na Federalnom nivou?

Begić: Svaki nivo vlasti bi trebao podržati proizvodnju filmova, jer je film industrija koja višestruko vraća uloženo. Na svaki pfening uložen u jedan film koji se snima u BiH vrati se duplo ili više, ulaskom dodatnih sredstava iz koprodukcijskog paketa. Nadam se da će nakon osnivanja Fondacije na nivou Kantona Sarajevo sličnu stvar uraditi i drugi kantoni u Federaciji. 

Radiosarajevo.ba: Šta će za Bosnu i Hercegovinu značiti osnivanje Audio-vizuelnog centra, koje Udruženje predlaže?

Begić: Osnivanje AV Centra rješava sistemsko finansiranje i uređenje kinematografije na državnom nivou i to je nešto što imaju sve evropske zemlje. 

Radiosarajevo.ba: Čime ćete se osobno najviše baviti nakon ovog ljeta? 

Begić:  Najviše ću se baviti projektom Balada. Nakon Sarajeva slijede aplikacije na strane fondove, sastanci sa koproducentima, istraživanje na terenu, odabir glumaca, plesača i statista kojih će biti dosta u ovom filmu.

Radiosarajevo.ba: Najljepša hvala na razgovoru i sve najbolje!