Omer i Merima: Veličanstvena praizvedba, novo poglavlje historije bh. baleta

Riječ je o praizvedbi novog naslova u produkciji Narodnog pozorišta u Sarajevu - velikog baleta po motivima poznate narodne balade o Omeru i Merimi.  

Po mnogo čemu, ovo je događaj čiji značaj uveliko prevazilazi zidove i repertoar krovnog pozorišta u državi. Recimo to ovako - kulturna povijest Bosne i Hercegovine bogatija je za muzičko-scensko djelo koje se temelji na baštini, interpretirajući je kroz pokret, muziku i likovnost, na način da se naglasi univerzalnost teme i poruke i prikaže ljepota tradicije.

Ovo je primjer nacional-romantičarskog djela u kojem su autori uspjeli prevazići zamke, inače česte u ovom žanru. Kič je najopasnija među njima, no autorski tim držao se s ove strane umjetnosti, stvorivši predstavu koja nadahnjuje. 

Koreografkinja Belma Čečo Bakrač je uradila ogroman posao. Na sceni smo gledali ogroman ansambl, uključujući i baletni podmladak, te brojne solističke uloge.  Uspješno koristila široku paletu elemenata klasičnog baleta, kombinirajući je s pokretima modernog plesa, markirajući kroz ova dva pristupa dvije radnje na sceni - stvarnu i imaginarnu. 

Divni kostimi Amne Kunovac Zekić prate ovaj pristup - oni su reinterpretacija bošnjačke nošnje iz 19. stoljeća, ali u svojoj moderniziranoj, svedenoj i stiliziranoj varijatni, tako da doprinose ljepoti ljudskog tijela i pokreta.

Za scenografiju Emira Gelje, gosta iz Kanade, možemo reći sve najbolje. U najvećoj mjeri oslanja se na svjetlo i sjenu, arhitektura je balansirana a linije jasne, scena je rasterećena dekora a neophodni elementi svedeni na skicu. Scenografija je dinamična što je postignuto brzim podizanjem i spuštanjem kulisa sa stropa. Scenografski tim, osim Gelje, čine i dizajner svjetla Moamer Šaković, te asistent scenografa Mirza Hasanbegović. 

Autor muzike Đelo Jusić poznat je najširoj publici kao zvučni slikar dubrovačkih veduta. Još od šezdesetih godina 20. stoljeća, Jusić je etabliran kao autor karakterističnih mediteranskih šlagera s primjesama dubrovačkog baroka, što su po bivšoj Jugoslaviji proslavili njegovi Dubrovački trubaduri. Ovaj rukopis prisutan je i u muzici koju smo čuli u baletu Omer i Merima, no istovremeno ona je bazirana na bosanskoj tradiciji sevdaha. Jusića smo upoznali  i kao autora Srebreničkog inferna i baleta Kraljica Katarina, no ovo je svakako njegovo krunsko djelo, a istovremeno i jedan od najvažnijih aduta predstave, već sad je jasno da će dopadljivost Jusićeve muzike  biti jedan od glavnih razloga za omiljenost ove predstave i njenu dugovječnost na repertoaru Narodnog pozorišta. Libreto za ovaj balet napisao je Gradimir Gojer. 

Maestro Jusić dirigirao je praizvedbom, a sjajna Sarajevska filharmonija njegovim je partiturama dala vrijednost i kvalitet simfonijskog djela. U radu na orkestraciji ne treba zaborviti ni doprinos mlade Aide Jažić, koja će dirigirati sve sljedeće izvedbe Omera i Merime.

Kraljica i kralj ove predstave svakako su primabalerina sarajevskog baleta Tamara Ljubičić i prvak beogradskog baleta, gost Marko Rus. Njihova virtuozna igra i duboka emocija u ulogama Merime i Omera, opčinili su publiku i suigrače. Čestitke treba uputiti i Jovani Milosavljević i Ekatarini Vereščagini u ulogama Fatime i Omerove majke. kompletan ansambl bio je na visini zadatka i igrao s neskrivenim zadovoljstvom. 

Gledatelji na premijernom izvođenju nisu krili zadovoljstvo predstavom, nagradivši je ovacijama. Radiosarajevo.ba je svojim pratiteljima na Facebooku omogućio živo praćenje jedne od najatraktivnijih scena u ovom baletu - numeri Baščaršija, a sudeći po komentarima - to se svidjelo mnogima. 

Toplo vam preporučujemo da nabavite svoje ulaznice za jedno od narednih igranja Omera i Merime - prva repriza najavljena je za 2. decembar.