Svi organi, izuzev mozga, danas su zamjenjivi

"Mama, ne uznemiravaj me, upravo perem zube", bile su prve riječi 15-godišnjeg talijanskog dječaka nakon operacije tokom koje mu je prošle sedmice u bolnici Bambin Gesu u Rimu ugrađeno umjetno srce. Iako u svijetu živi stotinjak osoba sa trajnim umjetnim srcem, ovo je prvi put da je ono ugrađeno tako mladom pacijentu.

Historijski cilj
"Ovo je historijski cilj, ali istodobno i prva etapa na našem putu. Naime, željeli bismo da ovakve operacije jednog dana postanu rutinske", izjavio je za talijanski dnevnik La Stampa Giuseppe Profiti, direktor bolnice Bambin Gesu.

O malom pacijentu, čiji se identitet čuva, zna se da boluje od Duchennove bolesti, rijetkog i nasljednog oboljenja koje uništava mišiće, zbog čega su oboljeli u invalidskim kolicima. Kod talijanskog dječaka, inače odlikaša u školi, situacija je dodatno otežana jer je bolest zahvatila srčani mišić i bližio mu se kraj. Kako u njegovu slučaju nije u obzir dolazila transplantacija srca, kardiokirurg dr. Antonio Amodeo predložio je njegovim roditeljima ugradnju umjetnog srca.

Riječ je zapravo o hidrauličkoj pumpici koja se ugrađuje u prsni koš, a pokreće baterijom koju dječak može nositi za pojasom. Baterija se puni svakih osam do deset sati. Inače, dječakovo umjetno srce teško je 400 grama i dugo četiri centimetra. "Iako boluje od Duchennove bolesti, ovaj aparat poboljšat će kvalitet dječakovog života. Dječak će moći nastaviti svoje svakodnevne aktivnosti", pojasnio je dr. Amodeo koji je vodio 10-satnu operaciju ugradnje umjetnog srca. Prva takva operacija obavljena je 2000. godine u Velikoj Britaniji, a dosad je umjetno srce uspješno ugrađeno više od stotinu pacijenata.

Prvorazredna senzacija
To je samo jedan u nizu umjetnih organa koji su u posljednjih desetak godina spasili živote ili poboljšali kvalitetu života pacijentima. Zahvaljujući napretku nauke i tehnologije, danas gotovo nema dijela tijela koji nije moguće zamijeniti njegovom bioničkom inačicom. Kada su prije četiri godine Amerikanci Claudia Mitchell i Jesse Sullivan javnosti predstavljeni kao prvi ljudi sa bioničkim rukama, to je odjeknulo kao prvorazredna senzacija. U međuvremenu, bioničke su ruke usađene nizu pacijenata koji su stradali u saobraćajnoj nesreći, požaru ili ratnim operacijama.

Prošle godine, pak, naučnici su predstavili i Katalonku Mariju Antoniju Iglesias, koncertnu pijanisticu kojoj su 2003. godine zbog bakterijske infekcije amputirani prsti na obje ruke. No, od decembra prošle godine Maria ponovno svira klavir jer su joj ugrađeni bionički prsti ProDigits koji su napravljeni od čvrste, ali lagane plastike i pokreću minijaturni motori.

Protetičke noge
Da se amputirane noge uspješno mogu zamijeniti protetičkim, najbolje pokazuje mladi južnoafrički paraolimpijac Oscar Pistorius, u medijima poznat kao Blade Runner. Zahvaljujući svojim umjetnim nogama Cheetah, Oscar je pobjeđivao i atletičare bez hendikepa te pokrenuo cijeli niz rasprava o tome kako je zahvaljujući tehnologiji svoj invaliditet pretvorio u prednost.

Zahvaljujući naučno-tehnološkom napretku, čak i osobe koje su tokom života oslijepile mogu sada vidjeti uz pomoć bioničkog oka Argus II. Riječ je o sofisticiranom uređaju koji se sastoji od tri glavne komponente: silicijskog čipa koji se umeće u oko, naočala i malog kompjutera koji se nosi za pojasom. Zahvaljujući Argusu II, pacijenti mogu djelomično vidjeti, a raspoznaju bijelu, crnu i sivu boju. Bioničko oko dosad je ugrađeno nekoliko desetaka pacijenata.