Naučite bacati manje hrane u smeće

Države pametnije od naše odavno imaju različite kontejnere za različite vrste otpada, reciklira se sve što se reciklirati može, isplati se vratiti plastične i staklene boce u prodavnice, a i nošenje cekera je ondje puno jeftinije od kupovine plastičnih kesica – jer besplatnih nema. Na sve te načine država se čuva od viška smeća, a nacija je ekološki osvještenija, što doprinosi poboljšanju ukupnog zdravlja – i okoline i ljudi.

Dok toga kod nas nema, pa u isto smeće, a potom na deponije, ide apsolutno sve što nam ne treba u tom trenutku, životni stil kojeg se možete i sami pridržavati može značiti re-upotrebu tegli, plastičnih i staklenih flaša i nošenje cekera (koji su mnogo ljepši za nositi nego nekvalitetna plastična kesica, zar ne?). Jedan od savjeta za ekološki osviještenije življenje odnosi se i na manju količinu bačene hrane.

Premda organski otpad nije jednako veliki problem kakav su tone i tone plastičnih kesa, boca i krupnog otpada, koje nerijetko možemo vidjeti po koritima rijeka i šuma uz koje živimo, nakon što završi na deponiji on proizvodi metan. Osim toga, bacati hranu dan prije isteka roka ili zato što jednostavno ne znamo šta bismo s njom i nije najpravilnija stvar u svijetu u kojem su milioni i milioni ljudi gladni. Budući da su uprkos tome količine bačene hrane širom svijeta ogromne (u Americi, 27 posto ukupne kupljene hrane završi na otpadu), evo nekoliko savjeta uz koje možete bolje iskoristiti hranu koju imate i manje toga bacati u kantu.

Dijelite

Još uvijek se možemo pohvaliti da su nam dobrosusjedski odnosi dio svakodnevice, pa, neka komšije budu prve kojima ćete dati hranu za koju ste svjesni da ste je previše napravili. Radne kolege, prijatelji koje iznenada zovnete na večeru ili meze napravljeno od 'svega pomalo' što imate u frižideru, druge su opcije. Rijetko šta ostane kad iznesete gomilu hrane pred masu ljudi.

Kupujte kao Parižani

Usprotivite se (makar ponekad) stilu života koji vas jednom sedmično priveže za trgovački centar i natjera da pokupujete sve do čega stignete s kolicima. Bolje je da se u frižideru nalaze stvari koje ćete uspjeti pojesti u dva-tri dana, nego da nakon svakih 7-10 dana morate pobacati sve ono što je istrunulo i ubuđalo se jer niste uspjeli ostvariti 'dugoročni' plan za obroke. A velika nabavka neka služi za stvari koje mogu dugo da stoje: tjesteninu, sosove, konzerve, zamrznuto povće. Liste se podrazumijevaju: jedna koju sastavljate tokom cijele sedmice, za veliku nabavku, i druga, za svaki dan.

Skladištite svježe namirnice ispravno

Najprije treba obratiti pažnju na voće i povrće koje zrenjem ispušta etilen koji ubrzava kvarenje voća i povrća koje je smješteno tik uz njih. Dakle, paradajz, jabuke, banane, kruške, nektarine, šljive, breskve i avokado držite podalje od drugog voća i povrća, zasebno, a ponajprije podalje od kivija, brokula, paprika, gljiva, prase, prokulica i špinata, koji su naročito osjetljivi na etilen. Zelena salata, peršun i slični svježi začini duže će izdržati u frižideru ako ih zamotate u kuhinjski papir ili pamučnu krpu.

Pravite sokove i sosove

Sa sviješću da je voće zdravo kupite previše voća odjednom i onda ono stoji u zdjeli na stolu, i stoji, i stoji, i stoji? Prije nego što potpuno propadne i završi u kanti za smeće, iscijedite ga ili izmiksajte da dobijete svježi voćni sok ili frape koji će uz par kockica leda postati prava delicija, vrlo zdrava za organizam. Od povrća koje prijeti da završi u kanti može se napraviti vrlo uspješan sos za tjesteninu, uz samo malo volje, brzog kuhanja i kvalitetnih začina. A kad je jednom gotova, salsa ili nešto slično njoj može se koristiti odmah, sutradan, ali i zalediti.

Oslonite se na svoja čula

Datum otisnut na ambalaži najčešće znači da je namirnicu „najbolje upotrijebiti do tada“. To ne znači da je ona do jučer bila dobra, a danas je automatski pokvarena. I sami nutricionisti se slažu da se radije oslanjamo na svoj njuh, okus i vid nego na sam datum, pa tako vrijedi probati namirnicu sa problematičnim rokom. U mnogo slučajeva ćete se uvjeriti da je sasvim dobra. Isto pravilo vrijedi i kod skuhane hrane koju ste nekoliko dana držali u frižideru. Ako u njenom mirisu, izgledu i okusu nema nikakvih promjena, nema razloga da završi u smeću.

Poklonite otpad proizvođačima

Potpuno prirodno đubrivo, nastalo od organskog otpada, koristi se u proizvodnji organske hrane, što znači da kod svakog proizvođača organske hrane možete naći mjesta da svoj organski otpad učinite korisnim i na simboličan način ga vratite zemlji iz koje je potekao.