Utvrda rastanaka: Vojni otok jezivih eksperimenata s kojeg su rijetki uspjeli pobjeći

Radiosarajevo.ba
Utvrda rastanaka: Vojni otok jezivih eksperimenata s kojeg su rijetki uspjeli pobjeći

Krunski grad ili Kronštat grad je i ratna luka na otoku Kotlinu u istočnom dijelu Finskoga zaljeva, pred ulazom u Sankt-Peterburg, piše Punkufer.hr.

Temelji umjetnog otoka postavljeni su tokom zime, Rusi su drvene kućice postavili na ledu koji je prekrivao zaljev, a zatim su ih napunili teškim kamenjem kako bi potonule na dno.

Temelji umjetnog otoka poslužili su za izgradnju prve građevine.

Tvrđava Car Aleksandar I., kao i sam otok koji je nastao “usred ničega” bili su pravo iznenađenje švedskim moreplovcima.

Iz luke u Kronštatu isplovio je prvi ruski parobrod, prvi ledolomac na svijetu i prvi ruski moreplovac koji je oplovio svijet Ivan Kruzenštern, zbog čega se i naziva kolijevkom Ruske ratne mornarice.

Većinu stanovništva činili su mornari i vojnici koji su se često opraštali od svoje kuće kako bi zaplovili u još neotkrivene vode na uzbudljivim ekspedicijama.

U vrijeme sovjetske krize kad su trgovine u velikim gradovima zjapile prazne, police u Kronštatu nudile su sve što je stanovnicima bilo potrebno. No s njega je bilo teško otići, baš kao i doći na njega.

Ondje su se razvijala i testirala nova oružja te obavljali vojni i medicinski eksperimenti. Brojni su stručnjaci dovedeni protiv vlastite volje, a neki od njih pokušali su i pobjeći.

To im nije polazilo za rukom zbog čuvara koji su ih držali na oku ili nišanu te zbog vodene, odnosno ledene izolacije. Danas je Kotlin povezan s kopnom cestom, kao i tunelom pod Finskim zaljevom, ali prije se otoku moglo pristupiti isključivo morskim putem.

Naučnici u Kronštatu uspjeli su napraviti cjepivo protiv kuge i spasiti hiljade života.

Eksperimente su provodili na životinjama, koje su ondje i spaljivali.

Brojna istraživanja radila su se u potpunoj tajnosti, poput primjerice radijacije kojoj su bile podvrgnute životinje, o kojima su svjedočili tadašnji stanovnici Kotlina.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak