U nedjelju spektakl na nebu: I iznad Balkana će se vidjeti vatrene lopte

Stanica koja gubi visinu već više od godinu dana, sunovratit će se ka Zemlji nešto kasnije 1. aprila nego što je predvidjela Služba Europske svemirske agencije (ESA) za otpad iz svemira, čije je sjedište u Njemačkoj, objavljeno je na međunarodnom siteu space.com, prenosi Beta.

Tako ESA u najnovijem izvještaju kaže da će kineska svemirska stanica teška 9,4 tone, posljednju fazu pada ka Zemlji početi najranije u nedjelju krajem dana, jer je njen pad usporilo razrjeđivanje gornjih slojeva atmosfere pošto je aktivnost Sunca slabija od očekivane.

Svemirska stanica velika kao autobus, nad Zemljom će se, po izračunavanju astronoma, raspadati u zoni između 43. stepena sjeverne i 43. stepena južne geografske širine, u pojasu Zemlje koji je mjestimično gusto naseljen.

Taj pojas obuhvata južnu Europu, Afriku i Bliski istok, veći dio Azije i čitavu Australiju, gotovo svu Južnu Ameriku i veliki dio Sjeverne Amerike, te i skoro čitave SAD.

Na Balkanu, u zoni nad kojom će se raspasti kineska stanica su krajnji jug Hrvatske, jug Bosne i Hercegovine, čitava Crna Gora, jug Srbije, cijela Makedonija i Albanija, veći dio Bugarske i čitava Grčka. Na sjevernoj i južnoj liniji granice zone pada na Zemlju, vjerovatnoća udara je najveća, od oko tri posto, a u sredini zone pada je manja, ispod jedan posto vjerovatnoće.

U načelu, pad ostataka svemirske opreme iz orbite na Zemlju smatra se zanemarljivo malom opasnošću za ljude i imovinu jer najveći dio izgori od pregrijavanja tokom leta kroz atmosferu. Vjeruje se da će samo oko 10 posto kineske stanice "preživjeti" raspadanje u atmosferi.

Šanse da ti preostali dijelovi pogode nekoga na Zemlji se procjenjuju na manje od jedan u hiljadu milijardi. Ukoliko njen pad ipak izazove štetu ili druge posljedice na Zemlji, po Konvenciji UN-a, Kina će biti odgovorna za naknadu.

Svemirski otpad veoma često pada u atmosferu, ali je poznat samo jedan slučaj da je netko njime pogođen: jedna Amerikanka je prošla bez povreda kada ju je 1997. pogodio dio američke rakete.

Među najpoznatijim slučajevima je pad američke svemirske stanice Skylab 1979., čiji su krupni komadi pali u blizini australijskog grada Pertha.

Perth je potom novčano kaznio SAD s 400 dolara zbog - bacanja smeća. Skylab mase od 100 tona, bio je deset puta veći i teži od kineske stanice koja se spušta ka Zemlji.

"Tiangong 1" je prva kineska svemirska stanica, lansirana 2011. godine, kao eksperimentalna, za veće projekte. U njoj su 2012. i 2013. godine radile dvije kineske posade.

Kineska kontrola na Zemlji je sve do 2016. godine bila u vezi sa stanicom koja je potom počela da se polako spušta ka Zemlji i njen pad se više ne može zaustaviti.

Kina u orbiti Zemlje ima aktivnu stanicu - "nasljednicu", "Tiangong 2", lansiranu 2016. godine. Astrofizičar univerziteta Harvard Jonathan Mcdowel je rekao za Live science kako predviđa da bi do površine Zemlje moglo stići samo 100 do 200 kilograma ostataka stanice "Tiangong 1".

Ipak, pad kineske stanice kroz atmosferu i njeno raspadanje bit će "spektakularna predstava", rekao je on. "Gotovo je sigurno da će na nebu biti vatrenih lopti", objasnio je Mcdowel koji dugo prati "Tiangong 1" jer radi i u Opservatoriji NASA-e "Chandra", za X-zrake.

Objašnjavajući kako nastaju "vatrene lopte", Mcdowel je rekao da kineska "stanica ima i neke masivnije dijelove međusobno povezane prilično tankim elementima" koji će se pri ulasku u atmosferu pregrijati i "najprije istopiti, te će se stanica raspasti u 'grozd' od nekoliko komada do nekoliko desetaka razdvojenih dijelova koji će se sporije topiti i sporije gorjeti - to će biti 'vatrene lopte'" na nebu.