Mnogi ih nazivaju "čarapama": Znate li zašto mace imaju bijele šape?
Kućne mace većinom imaju bijele šape, izgled koji mnogi nazivaju "čarapama". Ali te šapice se rijetko viđaju na divljim mačkama.
Kako se ispostavilo, ova priča je započela prije otprilike 10.000 godina, kada su ljudi počeli dijeliti život s mačkama.
"Pripitomljavanje na kraju je dovelo do pojave mijenjanja boje dlaka na šapama i na drugim mjestima - rekla je Leslie Lyons, profesorica i voditeljica Feline Genetics Laboratorija za veterinarsku medicinu na Univerzitetu Missouri u SAD-u.
Foto: AA: Sajam mačaka u Moskvi
Ljudi su se počeli baviti poljoprivredom, kako su skladištili hranu to je privlačilo glodavce, a posjedovanje mačaka bilo je na obostrano zadovoljstvo - kaže Lyons te dodaje da su mačke imale lak obrok, a ljudi su se tako riješili glodavaca.
Divlja, nepripitomljena izvorna vrsta kućne mačke, Felis silvestris, živi u Africi, Europi i Aziji. Jedna od njih čak živi na planini Etna, aktivnom vulkanu na Siciliji. One su prikriveni grabežljivci pa su neke od njih rođene s određenom bojom krzna koji im služi za kamuflažu, odnosno za preživljavanje i razmnožavanje. No nije svaka mačka te vrste rođena s tim.
"Genetske mutacije događaju su često", kaže Lyons.
FOTO: Pixabay: Ilustracija
Naši preci favorizirali su mačke s bijelim šapama koje su zapravo ometale kamuflažu. One bi se isticale pred plijenom, ali i predatorima pa nisu bile dobre za lov u divljini kao mačke koje su imale "normalnu" boju krzna.
"Smatra se da su ljudi birali mačke s bijelim šapama jer su im se svidjele, bile su pitomije, ali su im isto tako htjeli osigurati preživljavanje koje u divljini nije bilo moguće", kaže Lyons.
Smatra se da su te mace bile pitomije. Iako ponašanja nisu povezana s bojom krzna, ali iz razloga koji naučnici ne razumiju u potpunosti, bijele mrlje obično se pojavljuju kod pitomih jedinki. To vrijedi za konje, svinje, miševe, krave i štakore.
Ove karakteristične boje krzna i oznake nastaju dok se razvija mačji zametak. Ukratko, ovo je posljedica genetskih mutacija, pripitomljavanja i biologije razvoja, piše livescience.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.