Otkucao Sat sudnjeg dana: Ostalo nam je još 90 sekundi do ponoći - a tada počinje 'apokalipsa'

Sat sudnjeg dana, simbolično odbrojavanje do izumiranja ljudi, ostao je na 90 sekundi do ponoći, što je najbliže od kada je uspostavljen 1947. godine, saopćio je panel međunarodnih znanstvenika.

Bulletin of the Atomic Scientists naveo je stalnu prijetnju nuklearne eskalacije u Ukrajini, "užase modernog rata" u Izraelu i Gazi i nedostatak djelovanja u vezi s klimatskom krizom, koja prijeti "milijardama života".

"Devedeset sekundi do ponoći krajnje je neodrživo", rekla je Rachel Bronson, predsjednica i izvršna direktorica organizacije.

Prošle je godine Bulletin postavio svoj metaforički Sat sudnjeg dana na 90 sekundi do ponoći, što je najbliže od kada je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata. Panel međunarodnih znanstvenika rekao je tada da je dalji opstanak čovječanstva u većem riziku nego ikad prije, uglavnom kao rezultat invazije na Ukrajinu i ruskih "tanko prikrivenih prijetnji upotrebom nuklearnog oružja".

Osnovan 1945. godine od strane Alberta Einsteina i drugih naučnika koji su pomogli u razvoju prvog atomskog oružja, Bulletin pokušava educirati ljude o potencijalnim opasnostima za kraj svijeta. Svake godine Bilten ažurira vrijeme na svom simboličnom Satu sudnjeg dana kako bi ilustrirao globalne prijetnje koje su stvorili ljudi koje smatra egzistencijalnim, uključujući nuklearni rat i bioprijetnje – poput COVID-a, umjetne inteligencije i klimatske krize. Otkucavanje ponoći predstavlja kraj svijeta.

Kazaljke na satu svake godine postavlja Odbor za znanost i sigurnost Biltena uz podršku odbora sponzora, koji uključuje 10 dobitnika Nobelove nagrade.

U svojoj objavi iz 2024., Bilten je rekao da su na njihovu odluku utjecale razne globalne prijetnje, uključujući: "Rat Rusije i Ukrajine i pogoršanje sporazuma o smanjenju nuklearnog naoružanja; klimatska kriza i službeno proglašenje 2023. najtoplijom godinom u povijesti; povećana sofisticiranost tehnologija genetskog inženjeringa; dramatičan napredak umjetne inteligencije, koja bi mogla povećati dezinformacije i iskvariti globalno informacijsko okruženje otežavajući rješavanje većih egzistencijalnih izazova."

Bilten je kritiziran zbog korištenja "taktike zastrašivanja" s postupnim, ali alarmantnim pomicanjem sata sve bliže i bliže ponoći tokom desetljeća. Prije 2017., kada se pomaknuo na dvije minute i 30 sekundi do ponoći, sat je koristio samo cijele minute. Od 2020. počele su se koristiti sekunde, pomaknuvši se na 100 sekundi do ponoći. Odgovarajući na kritike, Bilten kaže da nema političke agende i da se kazaljka na satu pomiče od ponoći gotovo onoliko često koliko se pomiče prema njoj.

U posljednjoj objavi, Bronson je poručila da još uvijek ima razloga za nadu, unatoč poziciji od 90 sekundi: "Hitno je da vlade i zajednice diljem svijeta djeluju. I Bulletin ostaje pun nade i nadahnut gledajući kako mlađe generacije vode brigu."

Najbliže što se sat u prošlosti približio ponoći bilo je 23:58, i to 1953. nakon prve detonacije termonuklearne bojeve glave, hidrogenske bombe. Početkom 1990-ih, nakon optimizma na kraju hladnog rata, sat se najdalje udaljio od opasnosti i bio postavljen na 17 minuta od ponoći. Od tada se sve više približava izumiranju.