Nelegalna prodaja životinja u BiH: Za mladunce vuka traži se i 500 KM

Krijumčari životinja će ići do krajnosti kako bi prokrijumčarili ugrožene životinjske vrste širom svijeta. Od trpanja kakadua u plastične boce, do pretvaranja trudnoće kako bi se prenio majmun, Mirror je objavio mnoge okrutne metode kojima se krijumčari služe. 

Piše: Sanja Šabanadžović, Radiosarajevo.ba

U BiH registrirano 52.000 lovaca: Gdje završava odstrijeljena divljač?

Crno tržište preprodaje životinja donosi zaradu i do deset milijardi američkih dolara. A ako ste mislili da se u Bosni i Hercegovini takve stvari ne dešavaju, varate se. 

Problem ilegalne trgovine divljim životinjama je veliki problem, iako se tako možda ne čini. 

"Biološka raznovrsnost cijele BiH trpi velike pritiske uništavanjem vrijednih staništa, a pored svega toga direktan negativan uticaj na jedinke divljih vrsta su upravo krivolov i ilegalna trgovina. Kad imamo u vidu da su divlje životinje opće dobro, a njihovim uzimanjem iz prirode i trgovinom profitira uži krug ljudi zbog vlastitog zadovoljstva, onda vidimo da se time gubi mnogo i u finansijskom i u ekološkom smislu", kaže za Radiosarajevo.ba Jovica Sjeničić iz Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta, Banja Luka. 

Za našu državu ne postoje procjene prema kojima se može reći koliko se zaradi na ilegalnoj trgovini trgovini divljih vrsta, dok se prema procjenama Interpola zaradi između sedam i deset milijardi američkih dolara, što trgovinu životinjama svrstava na drugo mjesto u kategoriji kriminalnih aktivnosti na osnovu profitabilnosti, odmah iza trgovine drogom. 

"U proteklom periodu pokretali smo određene aktivnosti protiv ilegalne prodaje divljih životinja putem interneta. Tom prilikom smo uvidjeli da je internet preplavljen ovom vrstom oglasa i da se to tretira skoro kao normalna pojava, iako se radi o protivzakonitim i neetičnim radnjama.

Naravno i van javne internet prodaje postoje određeni krugovi ljudi koji trguju divljim životinjama, što je još dublji problem, ali i nedovoljno poznat", dodaje Sjeničić.

 
Dva su osnovna tipa ilegalne trgovine divljim životinjama: 

1. trgovina divljim životinjama zbog hrane, trofejne vrijednosti ili čak lijekova (ovdje najčešće spada lovna divljač);

2. trgovina atraktivnim divljim životinjama da bi ih držali kao kućne ljubimce ili obogatili privatne kolekcije. 

Nažalost, veći dio vrsta koje su rijetke ili zaštićene zakonom su i najtraženije. Najveći problem je što je preprodaji većine živih ili prepariranih zaštićenih vrsta teško ući u trag. 

"Prema nama dostupnim informacijama najviše oglasa posvećeno je prodaji živim ili prepariranim divljim vrstama ptica, najčešće pticama grabljivicama - škanjci, jastrebovi, pa čak i sove. 

Velika potražnja je i za sitnijm vrstama ptica pjevačica - češljugar ili štiglić i slične vrste zeba koje ilegalno hvataju i preprodaju za uzgajanje u zatvoreništvu. Naravno osim živih, tražene su i preparirane životinje, među kojima se najčešće traže orlovi ili krupne ptice grabljivice, zatim krupne vrste sisara - medvjed, vuk i slično, koje su atraktivne u ugostiteljskim objektima. 

Pored prodaje, prilično veliki problem su oglasi u kojima se divlje životinje traže, pa tako možete vidjeti mnogo oglasa sa naslovima Kupujem malog medvjeda, ili Tražim mladunče vuka, a s obzirom na cijene koje nude za otkup, ovakvi oglasi podstiču, najčešće ljude lošijeg imovinskog stanja kojih u BiH nažalost ne manjka, da ilegalno hvataju i prodaju životinje", pojašnjava naš sagovornik.  

Cijene živih ili prepariranih primjeraka sa oglasa su različite. 

"Tako se za neke ptice iz porodice zeba može dobiti za 10 – 100 KM, ptice grabljivice koštaju 50, 150  ili više KM, za mladunce vuka traže oko 500 KM, dok najveću vrijednost imaju preparati medvjeda čije cijene se kreću 1300 – 6000 KM.

Ovo područje regulira više zakona i to entitetski Zakoni o lovstvu, te Zakoni o zaštiti prirode i njihovi podzakonski akti, dok držanje i preprodaju regulira i Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja. Od međunarodnih sporazuma promet divljih životinja reguliše i međunarodna CITES konvencija koju je prihvatila i BiH", objašnjava Sjeničić.

Za fizička lica kazne za nezakonito trgovanje lovnim vrstama u RS i FBiH kreću se od 500 do 2000 KM. Kazne za ilegalno hvatanje, držanje i prodaju zaštićenih vrsta za fizička lica kreću se od 500 do 1500 KM, a za pravna lica od 5000 do 15000 KM. 

"Ono što smo kroz rad uvidjeli je nazainteresiranost nadležnih da se uključe u rješavanje ovih problema. Tokom naših nastojanja da se na domaćim internet portalima ukinu mogućnosti objave ovakvih oglasa i poveća sistem praćenja objava, u čemu smo na kraju uspjeli, obavijestili smo i nadležne insitutucije. 

Pokušali smo pokrenuti procesuiranje odgovornih lica čije smo podatke uspjeli prikupiti, ali odgovor nismo dobili", zaključuje Jovica Sjeničić.

U našoj fotogaleriji pogledajte nekoliko internet oglasa koji su prikupljeni, a koji pokazuju na koji način se vršila prodaja ovih životinja.

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!