Mrtvo more nestaje, a na nekadašnjem dnu pojavljuju se čudni krateri

Prije pola stoljeća, u Izraelu su se turisti još mogli opuštati u grijanim bazenima termalnih izvora, a zatim lagano ukliziti u obližnje Mrtvo more.

To je danas daleko sjećanje na slanu morsku površinu koja se dobrim dijelom povukla, da bi ustupila mjesto čudnim kraterima koji danas proviruju s nekadašnjeg dna mora.

Mrtvo more, spektakularni komad slane vode usred pustinje između Izraela, okupirane Zapadne palestinske obale i Jordana, okružen strmim liticama na zapadu i istoku, od 1960. godine izgubio je trećinu svoje površine.

More se svake godine povlači oko metar, ostavljajući za sobom lunarni krajolik, zemlju izbijeljenu solju i izbušenu rupama.

Krateri koji se mogu formirati u djeliću sekunde, a dubine znaju biti i veće od deset metara, vrtače su se u posljednjih dvadesetak godina na obalama jezera namnožile.

Kako se udaljava, slana voda za sobom ostavlja podzemne mrlje soli. Kad pada kiša, slatka voda prodire u tlo i otapa mrlje od soli. Bez potpore, zemlja koja se nalazi iznad, urušava se i stvara vrtače.

U rezervatu Ein Gedi, tri kilometra kamenog pijeska koji sad odvaja terme od obale, prošarano je rupama i pukotinama.

Nekoliko kilometara prema sjeveru cijeli se turistički kompleks pretvorio u grad duhova, unakažen kraterima i ograđen ogradama. Pločnik je uništen, ulične svjetiljke su prevrnute, plantaža datulja napuštena – nestala je uložena vrijednost od nekoliko miliona eura, javlja Morski.hr

Naučnik Izraelskog geološkog instituta Ittai Gavrieli za AFP kaže da sada postoje hiljade vrtača s obje strane Mrtvog mora.

Ovi jedinstveni i veličanstveni, ali opasni krateri, izravna su posljedica isušivanja od 1970-ih, zbog kombiniranog učinka devijacije rijeke Jordan koja kroz njega protječe i sve većeg miniranja radi preusmjeravanja toka.

Osveta prirode

Danas Mrtvo more prima samo 10 posto toka iz prošlosti, preusmjerenog iz Izraela i Jordana za njihove potrebe poljoprivrede i pitke vode.

Uz sve ovo, nestajanje mora pomaže zatopljenju u regiji, pa je tako u srpnju zabilježen nacionalni toplinski rekord, s 49,9 stepeni Celzija u Sodomi, jugozapadno od Mrtvog mora.

Za Gidona Bromberga, izraelskog direktora nevladine organizacije Ecopeace, vrtače su “osveta prirode” kao reakcija na “neadekvatne ljudske postupke”.

"Nećemo moći vratiti Mrtvo more u njegovo prvobitno stanje, ali tražimo da se njegova razina barem stabilizira", moli Bromberg.

Njegova organizacija, koju čine jordanski, palestinski i izraelski znanstvenici, podržava učestaliju desalinizaciju Sredozemnog mora kako bi se ublažio pritisak na Galilejsko more i rijeku Jordan, koji bi se mogli uliti natrag u Mrtvo more.

Potpuni nestanak jednog mora za jedno stoljeće

Jordansko Ministarstvo voda nije detaljno iznijelo rješenja koja bi mogla spasiti Mrtvo more, ali smatra da je potrebno “privući pozornost svijeta kako bi se pronašla razumna rješenja”.

Jordan, jedna od zemalja s najvećim nedostatkom vode, u lipnju je odustala od ideje o kanalu od Crvenog do Mrtvog mora, koji je trebao biti proveden s Izraelom i Palestincima. Amman je preferirao izgradnju postrojenja za desalinizaciju kako bi povećao opskrbu pitkom vodom.

"Ali čak i da je kanal izgrađen, on ne bi mogao sam spasiti jezero. Mrtvo more ima deficit od milijardu kubičnih metara godišnje, a kanal bi nosio 200 miliona kubika", objašnjava Eran Halfi, hidrolog sa Naučnog instituta Arava.

Hoće li Mrtvo more ispariti u potpunosti? Naučnici kažu da je njegov nestanak u sljedećih sto godina neizbježan i da će se vrtače nastaviti širiti, jer se preusmjeravanjem rijeka i gradnjom tvornica “čovjek umiješao” u prirodu.

"Trebalo bi nas biti sram što smo dopustili da se to dogodi", kažu iz rezervata Ein Gedi koji se malo pomalo pretvara u surovu pustinju.