Černobil prije Černobila: Nuklearna katastrofa o kojoj se malo zna

Jeste li čuli za Kištimsku katastrofu iz 29. septembra 1957. godine?

Riječ je o katastrofi u postrojenju za preradu nuklearnog goriva Majak u Rusiji, a koja nije poznata kao ona u Černobilu, piše National Geographic Srbija.

Postojenje Majak je bilo među najvećim u Rusiji.

Sovjetska vlast je ovu katastrofu zataškavala tri decenije.

Desila se nadomak grada Kištima u Čeljabinskoj oblasti.

Dobio je ocjenu šest na Međunarodnoj skali za nuklearne incidente, što ga čini trećim najozbiljnijim nuklearnim incidentom ikad zabilježenim.

Postrojenje je građeno u žurbi pri čemu je napravljeno niz sigurnosnih propusta.

Radioaktivni materijal je odlagan ispod zemlje, a nakon što je nestalo prostora odlagan je u obližnju rijeku.

Za posljedicu je to imalo onečišćenje ekosistema.

Prva nesreća se desila 1953. godine.

Bila je nezapažena sve dok jednom radniku zbog posljedica radijacije nisu amputirane obje noge.

Katastrofa je uslijedila 29. septembra 1957. godine kada je rashladni sistem za radioaktivni materijal prestao da funkcioniše.

To je uzrokovalo eksploziju.

Direktnih žrtava nije bilo, ali je eksplozija poslala oblak radioaktivnog dima jedan kilometar u visinu.

Zagađena je površina od 15.000 do 20.000 kilometara kvadratnih metara i ugroženi su životi 270.000 ljudi.

Evakuacija je počela tek sedam dana poslije bez objašnjenja građanima zašto.

U naredne dvije godine je evakuirano deset hiljada ljudi.

Nagovještaje o katastrofi su dali strani mediji 1958. godine kada su novine iz Copenhagena pisale o sovjetskoj odluci da se obustave svi nuklearni testovi.

Sovjetke vlasti su negirale tvrdnje medija.

Odbjegli ruski biolog Žores Medvedev je u New Scientistu napisao seriju članaka na ovu temu.

Njegove tvrdnje je potkrijepio još jedan sovjetski naučnik Lev Tumerman koji je migrirao u Izrael.

Do raspada Sovjetskog Saveza se nisu znale razmjere i uzroci katastrofe, piše National Geographic Srbija.