400 godina New Yorka
Radiosarajevo.ba
Ove godine se navršava četiri stotine godina od kada je Henry Hudson, u potrazi za vodenim putem prema Aziji uplovio u sadašnju njujoršku luku. Njegov dolazak se slavi kao početak holandskog naseljavanja u Sjevernu Ameriku. Nekoliko godina kasnije, holandski trgovci su osnovali Novi Amsterdam da bi krznom trgovali sa Indijancima. Danas je to naselje poznato kao New York.
U njujorškom lučkom muzeju postoji dokument, nekoliko stoljeća star, koji dokazuje da su Holanđani ovu zemlju platili. Martin Bernandse, Direktor Holandskog nacionalnog arhiva je preveo pismo koje su holandski zvaničnici napisali 1624. godine. Dio tog pisma glasi:
"Poštovana gospodo i guverneru,
čuo sam da je brod Novi Amsterdam došao iz Nove Holandije u Amsterdam. Razgovarao sam sa kapetanom koji mi je rekao: ljudi su dobro, djeca se radjaju, naselje je prosperitetno. Kupili smo otok Manhattan za 60 guldena. Usput, brod je pun krzna."
Ovo pismo je povodom 400 godišnjice New Yorka dobijeno na posudbu od Holandije. Karta ovog regiona je takodjer izložena i na njoj se vide putevi i kuće tadašnjega novog naselja.
Druga karta pak pokazuje koliko je Manhattan bio mali. To se promijenilo nakon što su ga preuzeli Britanci.
Istoričar arhitekture, Barry Lewis, tvrdi da su Britanci smećem nasuli jedan dio rijeke sa istočne strane ostrva, jer im je trebalo još životnog prostora dok su imigranti, uglavnom iz Evrope dolazili u velikom broju.
Nekretnine su postale skupe na Manhattanu. Brooklynski most je izgradjen kao bi ljudi mogli kupovati zemlju na daljim lokacijma kao što je Long Island, gdje su cijene bile mnogo niže. A onda je izgradjena podzemna željeznica.
Prednost njujorške podzemne željeznice je da ste za pet centi mogli da se vozite miljama i miljama od poslovnog dijela grada ka kućama, što je otvorilo mogućnosti jeftinih nekretnina i stanovanja na udaljenijim lokacijama.
Ali poslovni centar je morao ostati na Manhattanu. Gradjevinske firme su počele graditi sve više i tako je rođen - neboder.
"Ljudi su se bojali da će ih prvi vjetar srušiti. I svi koji su imali imovinu u komercijalnim zgradama nedaleko od nebodera su se bojali da niko neće od njih iznajmiti prostor zbog ovih novih čudovišta", rekao je Barry Lewis.
Ali sve više čudovišta je počelo da se gradi: Woolworth, Chrysler i na kraju Empire State Building, a svaki je neboder nadmašio onaj prethodni.
Dio u kojem su se Holandjali naselili da trguju krznom sa Indijancima danas ke poznat kao Wall Street, svjetski finansijski centar.
VOAnews/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.