Zločinke i heroine
Radiosarajevo.ba
Žene IV Proleterske brigade
U zvaničnoj povijesti, kao i u urbanim legendama, i danas su živi likovi brojnih žena koje su, rame uz rame sa muškarcima, učestvovale u ratovanju, odbrani, ali i u pljačkama, ubistvima i zločinima. RadioSarajevo u seriji tekstova pod nazivom 'Zločinke i/ili heroine' predstavlja najzanimljivije slučajeve ženske brutalnosti, kao i humanizma. Neke su simboli herojstva, neke zloćina. Otkrivamo vam kako im je sudio život, a kako sudovi i vlasti vremena u kojem su živjele.
Žene u narodnooslobodilačkoj borbi (III)
Komunistička partija Jugoslavije je i u predratnom periodu nastojala da uključi žene u revolucionarni pokret, mada posebnih komunističkih organizacija žena nije bilo, do osnivanja Antifašističkoga pokreta žena.
U ustancima i u vrijeme osnivanja prvih organa narodne vlasti, počelo je i uključivanje žena u narodni front. Pod rukovodstvom KPJ osnivaju se različite organizacije žena, jer su i uvjeti bili drugačji u pojedinim krajevima Jugoslavije, ali su ciljevi bili isti: oslobađanje od okupatora, ali i jedinstveni vid borbe za žensku ravnopravnost – u društvu, i na frontu.
One se masovno uključuju u NOP (Narodnooslobodilački pokret) kao borci, vojni i politički rukovodioci, liječnice, bolničarke, poslanice u novim narodnim skupštinama, a posebno kao aktivne učesnice rada u pozadini Fronta.
Prva žena proglašena za Narodnog heroja bila je Marija Bursać, odlikovana odlukom Vrhovnog štaba NOVJ 15. oktobra 1943. godine.
Marija Bursać
Marija Bursać bila je neustrašivi borac, ali je radilia i u pozadini NOP-a zabrana je za predsjednicu seoskog odbora USAOJ-a i u Opštinsko i Sresko rukovotstvo AFŽ-a. Februara 1943. godine, prilikom formiranja X krajiške brigade, primljena je u II četu I bataljona.
Septembra 1941. godine prilikom borbi kod sela Prkosa, Marija je teško ranjena. Saborci su je odnijeli do partizanske bolnice, koja je bila udaljena 40 km. Priča se kako je Marija na nosilima pjevala, da obuzda strah ali i pokaže svoj duh.
Umrla je prije dolaska u bolnicu. Sahranjena je 23. septembra 1943. godine na brežuljku Spasovine, u podnožju svoga rodnog sela.
Organizacije žena se formiraju na istoj osnovi kao i organizacije Narodnog fronta, čiji su kolektivni članovi. Na odgovarajućim skupovima osnivaju se općinski, mjesni i gradski odbori žena, a poslije uspjeha postignutih u borbi 1941-1942. godine došlo je do stvaranja posebne organizacije, čuvenog Antifasistickog fronta žena (AFŽ) Jugoslavije.
U Bosanskom Petrovcu odrzana je Prva zemaljska konferencija AFŽ-a, 6. decembra 1942. godine.
Narodne heroine
Žene su dale ogroman doprinos borbi za oslobođenje: u ratu je bilo vise od 100.000 žena boraca, od kojih je oko 25.000 poginulo; preko 600.000 žena odvedeno je u logore. Iz rata je izašlo preko 2.000 oficira i 91 narodna heroina. Za svoje zasluge odlikovane su Ordenom narodnog oslobođenja Jugoslavije.
Nebrojeni su primeri herojstva i požtvovanja žena u Bosni i Hercegovini. Velika konferencija žena Drvara i okoline održana je već avgusta 1941. godine. Krajem 1941. godine pomišlja se na osnivanje jedinstvene organizacije žena Bosne i Hercegovine, koja je i osnovana u oslobođenoj Foči, februara 1942. godine.
Oko 50.000 žena Crne Gore bilo je aktivno uključeno u NOP. Još u periodu priprema za ustanak počeli su u Hrvatskoj da se formiraju aktivi žena. Naročito je bio zapažen rad žena - ilegalki i to posebno u Zagrebu i Splitu. Učestvujući u pripremama za ustanak u Makedoniji, žene su mnogo pomogle u izgradnje vojske, vlasti i masovnih organizacija. Osvobodilna fronta Slovenije razvijala je i aktivnost žena u borbi i pozadinskom radu. Naročito je zabilježeno njihovo masovno učešće u pružanju pomoci iseljenicima i deportircima protjeranih od nacista. Organizacije žena Srbije bile su također dio borbenog Fronta, gdje je izgrađena cijela mreža organizacija žena u Srbiji koja je djelovala u toku četverogodišnjeg Oslobodilačkog rata. Organizacije žena postojale su i u pokrajinama bivše jugoslavije, Vojvodini i Kosovu.
Orden Narodnog heroja Jugoslavije
Ordenom Narodnog heroja Jugoslavije odlikovano je 1322 boraca i rukovodilaca NOVJ, od toga 91 žena. Za Marijom Bursač nimalo nisu zaostajale njene drugarice u borbi. Sva njihova imena, svakako, treba spomenuti.
Među ženama iz Bosne i Hercegovine koje su odlikovane najvišim ordenom su Vahida Maglajlić (Banja Luka), Ravijojla Rava Jankovic (sarajevska heroina), Radojka Lakić (Mrkonjić Grad), Mika Bosnić (Drvar; kao šesnaestogodišnjakinja skinula ćebe sa partizanskoga tenka).
Žene odlikovane Ordenom narodnog heroja bile su Jelisaveta Andrejević Aneta, Vera Aceva, Spasenija Cana Babović, Rajka Baković, Olga Ban, Malči Belič, Anka Berus, Vera Blagojević, Persa Bosanac, Mika Bosnić, Anka Butorac, Marija Vidović Abesinka, Rada Vranješević, Đina Vrbica, Majda Vrhovnik, Milica Vučetić, Milica Vučinić, Ljubica Gerovac, Božidarka Damjanović-Marković Kika, Nada Dimić, Đuka Dinić, Rezeka Dragar, Dara Dragišić, Andreana Družina Olga, Kata Dumbović-Kovačić, Ovadija Estreja Mara, Savka Javorina-Vujović , Vida Janežić Vilma Lučka, Ravijojla Janković Rava, Lizika Jančar Majda, Olga Jovičić, Vera Jocić, Elpida Karamandi, Milka Kerin Pohorska, Slava Klavora, Milanka Kljajić, Dragica Končar, Fana Kočovski-Cvetković, Danila Kumar Andreja, Milka Kufrin, Antonija Kuclar, Radojka Lakić, Vahida Maglajlić, Zagorka Malivuk, Albina Mali-Hočevar, Sonja Marinković, Danica Materić, Anka Matić Grozda,Nada Matić, Jelica Mašković Jeja, Pavla Mede Katarina, Danica Milosavljević, Rada Miljković, Vukica Mitrović, Vukosava Mićunović , Vera Miščević, Nada Naumović, Mara Naceva, Ljubica Odadžić, Dobrila Ojdanić, Drinka Pavlović, Milica Pavlović Dara, Anka Pađen, Ibe Palikuća, Katarina Patrnogić, Kata Pejnović, Olga Petrov, Smilja Pokrajac, Ljubica Popović, Dragica Pravica, Nada Purić, Jovanka Radivojević Kica, Lepa Radić, Darinka Radović, Vera Radosavljević Nada, Anđa Ranković, Zorka Regancin, Sofija Ristić, Mira Svetina, Selvira Tomažini, Vida Tomšič, Radmila Trifunović, Ivanka Trohar, Jelena Ćetković, Tončka Čeč Olga, Lidija Šentjurc , Majda Šilc, Radmila Šišković, Mihaela Škapin, Milka Šobar Nataša.
Vezano:
Čuvarice nacističkih logora(II)
Calamity Jane - legenda Divljeg zapada (I)
dijala, radiosarajevo.baU ustancima i u vrijeme osnivanja prvih organa narodne vlasti, počelo je i uključivanje žena u narodni front. Pod rukovodstvom KPJ osnivaju se različite organizacije žena, jer su i uvjeti bili drugačji u pojedinim krajevima Jugoslavije, ali su ciljevi bili isti: oslobađanje od okupatora, ali i jedinstveni vid borbe za žensku ravnopravnost – u društvu, i na frontu.
One se masovno uključuju u NOP (Narodnooslobodilački pokret) kao borci, vojni i politički rukovodioci, liječnice, bolničarke, poslanice u novim narodnim skupštinama, a posebno kao aktivne učesnice rada u pozadini Fronta.
Prva žena proglašena za Narodnog heroja bila je Marija Bursać, odlikovana odlukom Vrhovnog štaba NOVJ 15. oktobra 1943. godine.
Marija Bursać
Marija Bursać bila je neustrašivi borac, ali je radilia i u pozadini NOP-a zabrana je za predsjednicu seoskog odbora USAOJ-a i u Opštinsko i Sresko rukovotstvo AFŽ-a. Februara 1943. godine, prilikom formiranja X krajiške brigade, primljena je u II četu I bataljona.
Septembra 1941. godine prilikom borbi kod sela Prkosa, Marija je teško ranjena. Saborci su je odnijeli do partizanske bolnice, koja je bila udaljena 40 km. Priča se kako je Marija na nosilima pjevala, da obuzda strah ali i pokaže svoj duh.
Umrla je prije dolaska u bolnicu. Sahranjena je 23. septembra 1943. godine na brežuljku Spasovine, u podnožju svoga rodnog sela.
Organizacije žena se formiraju na istoj osnovi kao i organizacije Narodnog fronta, čiji su kolektivni članovi. Na odgovarajućim skupovima osnivaju se općinski, mjesni i gradski odbori žena, a poslije uspjeha postignutih u borbi 1941-1942. godine došlo je do stvaranja posebne organizacije, čuvenog Antifasistickog fronta žena (AFŽ) Jugoslavije.
U Bosanskom Petrovcu odrzana je Prva zemaljska konferencija AFŽ-a, 6. decembra 1942. godine.
Narodne heroine
Žene su dale ogroman doprinos borbi za oslobođenje: u ratu je bilo vise od 100.000 žena boraca, od kojih je oko 25.000 poginulo; preko 600.000 žena odvedeno je u logore. Iz rata je izašlo preko 2.000 oficira i 91 narodna heroina. Za svoje zasluge odlikovane su Ordenom narodnog oslobođenja Jugoslavije.
Nebrojeni su primeri herojstva i požtvovanja žena u Bosni i Hercegovini. Velika konferencija žena Drvara i okoline održana je već avgusta 1941. godine. Krajem 1941. godine pomišlja se na osnivanje jedinstvene organizacije žena Bosne i Hercegovine, koja je i osnovana u oslobođenoj Foči, februara 1942. godine.
Oko 50.000 žena Crne Gore bilo je aktivno uključeno u NOP. Još u periodu priprema za ustanak počeli su u Hrvatskoj da se formiraju aktivi žena. Naročito je bio zapažen rad žena - ilegalki i to posebno u Zagrebu i Splitu. Učestvujući u pripremama za ustanak u Makedoniji, žene su mnogo pomogle u izgradnje vojske, vlasti i masovnih organizacija. Osvobodilna fronta Slovenije razvijala je i aktivnost žena u borbi i pozadinskom radu. Naročito je zabilježeno njihovo masovno učešće u pružanju pomoci iseljenicima i deportircima protjeranih od nacista. Organizacije žena Srbije bile su također dio borbenog Fronta, gdje je izgrađena cijela mreža organizacija žena u Srbiji koja je djelovala u toku četverogodišnjeg Oslobodilačkog rata. Organizacije žena postojale su i u pokrajinama bivše jugoslavije, Vojvodini i Kosovu.
Orden Narodnog heroja Jugoslavije
Ordenom Narodnog heroja Jugoslavije odlikovano je 1322 boraca i rukovodilaca NOVJ, od toga 91 žena. Za Marijom Bursač nimalo nisu zaostajale njene drugarice u borbi. Sva njihova imena, svakako, treba spomenuti.
Među ženama iz Bosne i Hercegovine koje su odlikovane najvišim ordenom su Vahida Maglajlić (Banja Luka), Ravijojla Rava Jankovic (sarajevska heroina), Radojka Lakić (Mrkonjić Grad), Mika Bosnić (Drvar; kao šesnaestogodišnjakinja skinula ćebe sa partizanskoga tenka).
Žene odlikovane Ordenom narodnog heroja bile su Jelisaveta Andrejević Aneta, Vera Aceva, Spasenija Cana Babović, Rajka Baković, Olga Ban, Malči Belič, Anka Berus, Vera Blagojević, Persa Bosanac, Mika Bosnić, Anka Butorac, Marija Vidović Abesinka, Rada Vranješević, Đina Vrbica, Majda Vrhovnik, Milica Vučetić, Milica Vučinić, Ljubica Gerovac, Božidarka Damjanović-Marković Kika, Nada Dimić, Đuka Dinić, Rezeka Dragar, Dara Dragišić, Andreana Družina Olga, Kata Dumbović-Kovačić, Ovadija Estreja Mara, Savka Javorina-Vujović , Vida Janežić Vilma Lučka, Ravijojla Janković Rava, Lizika Jančar Majda, Olga Jovičić, Vera Jocić, Elpida Karamandi, Milka Kerin Pohorska, Slava Klavora, Milanka Kljajić, Dragica Končar, Fana Kočovski-Cvetković, Danila Kumar Andreja, Milka Kufrin, Antonija Kuclar, Radojka Lakić, Vahida Maglajlić, Zagorka Malivuk, Albina Mali-Hočevar, Sonja Marinković, Danica Materić, Anka Matić Grozda,Nada Matić, Jelica Mašković Jeja, Pavla Mede Katarina, Danica Milosavljević, Rada Miljković, Vukica Mitrović, Vukosava Mićunović , Vera Miščević, Nada Naumović, Mara Naceva, Ljubica Odadžić, Dobrila Ojdanić, Drinka Pavlović, Milica Pavlović Dara, Anka Pađen, Ibe Palikuća, Katarina Patrnogić, Kata Pejnović, Olga Petrov, Smilja Pokrajac, Ljubica Popović, Dragica Pravica, Nada Purić, Jovanka Radivojević Kica, Lepa Radić, Darinka Radović, Vera Radosavljević Nada, Anđa Ranković, Zorka Regancin, Sofija Ristić, Mira Svetina, Selvira Tomažini, Vida Tomšič, Radmila Trifunović, Ivanka Trohar, Jelena Ćetković, Tončka Čeč Olga, Lidija Šentjurc , Majda Šilc, Radmila Šišković, Mihaela Škapin, Milka Šobar Nataša.
Vezano:
Čuvarice nacističkih logora(II)
Calamity Jane - legenda Divljeg zapada (I)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.