Stripologikon: Historijski roman u stripu

Stripologikon je jedinstvena knjiga: historijski roman u stripu na tri stotine stranica donosi strastvenu i zanimljivu storiju koja se čita u jednom dahu, a govori o potrazi za istinom.

Autor Apostolos Doxiadis materiju za priču Stripologikona pronalazi na neočekivanom mjestu - u svijetu velikih matematičkih ideja i važnih pravaca moderne filozofije koje su početkom prošlog stoljeća obilježili veliki umovi doslovno uzdrmavši temelje spomenutih nauka.

A priča o jednom od njih je u centru Stripologikona, stripovske prizme kroz koju se prelamaju važne misli stoljeća koje je tražeći sigurnost postalo sigurno da sigurnosti - nema.

Matematičke zavrzlame s početka prošlog stoljeća
Stripologikon prati život Bertranda Russella , jednog od najvećih filozofa i matematičara 20. stoljeća.

Naravno, matematičke zavrzlame s početka prošlog stoljeća zvuče krajnje suhoparno, ali Stripologikon je jedinstven upravo zbog toga što svu tematiku, ljude i događaje prikazuje izuzetno zanimljivo. Ne samo da će vam nakon čitanja svi ti paradoksi biti kristalno jasni, već ćete shvatiti i zašto su tako bitni.

Stripologikon potvrđuje da je medij stripa u ovakvim slučajevima pričanja nadmoćan ostalima - tako kompletnu priču bilo bi nemoguće ispričati u prozi ili filmu. Proza bi bila opširnija, film vizualno atraktivniji, ali takvu priču može izbalansirati samo strip. Razlog? Stripologikon u sebi krije još jednu priču koja se valja ispod matematičko-filozofskog pokrova: ljudsku priču o logičarima i njihovim sudbinama i životima.

A tamo kao da je bilo najmanje logike. Kako kaže matematička legenda, bili su to ljudi koji su, usprkos Gaussovom upozorenju, pogledali beskonačnosti ravno u oči. I bili suočeni s vlastitim ludilom.

Kako završavaju geniji
Spomenimo neke činjenice iz biografija osoba u Stripologikonu: Georg Cantor, jedan od najuticajnijih matematičara svog vremena čije su probleme rješavali do kraja prošlog stoljeća, "pokleknuo" je pred kraj života i "razotkrivao" na hiljadama stranica pravu istinu o Shakespeareu i Isusu. Umro je u ludnici.

Gottlob Frege, otac moderne logike, postao je s vremenom teški paranoik, koji se povremeno oglašavao napadima na demokratiju, sindikate, strance, a predložio je i "konačno rješenje" za Židove već 1920. godine.

Kurt Gödel, matematička ikona koja je nastavila rad Russella i ostalih, završavao je u bolnici zbog melanholije, gdje je i umro jer je odbijao jesti. Alan Turing, otac računalne nauke stvorio je za Britance razbijače njemačkih šifri u II. svjetskom ratu, no završio je tragično: 1952. godine izveden je na sud zbog homoseksualizma. Turing je pristao na "liječenje" i ubio se uslijed teške depresije prouzročene velikim količinama estrogena.

Mistici ili luđaci
No, usprkos ovakvim crnohronikaškim momentima, Striplogikon niti u jednom trenutku ne gazi u banalnost. Autori romana spomenute ljude ispravno označavaju Prometejima koji su se usudili darovati ljudima "svjetlo", a čiji um je nastradao usred neopisive logičke borbe sa svijetom u kojem logike često nedostaje.

Posebno je upečatljiv kadar koji se prostire preko dvije cijele stranice u kojem vidimo Ludwiga Wittgensteina, jednog od najvećih filozofa prošlog stoljeća i Russellovog štićenika, kako stoji na bojnom polju u Prvom svjetskom ratu i u apokaliptičnom okruženju izgovara rečenicu: "Značenje ovoga svijeta ne prebiva u samome svijetu!".

Ljudi na ivici provalije, ako ne padnu, pretvorit će se ili u mistike ili u luđake. Što je vjerojatno isto, zaključit će se u stripu.

Knjiga godine u više različitih kategorija
Stripologikon je i veliko djelo o 20. stoljeću, u kojem smo dobili naučni dokaz o nepostojanju sigurnosti, ali i stoljeću koje je usljed toga proizvelo - računar. Stripologikon predstavlja izvrstan uvod u matematiku, filozofiju i logiku i obavezna je literatura za ljude koji se bave tim naukama.

Nadalje, Stripologikon u sebi sadrži fascinaciju nikada do kraja shvatljivim svijetom, te će stoga biti i idealna literatura za ljude koji još uvijek u sebi uzgajaju znatiželju. Stripologikon, izdan 2009. godine, pobrao je nagrade pa su ga New York Times, Guardian i Sunday Times proglašavali knjigom godine u različitim kategorijama. Izdan je u desetak zemalja, a postao je i najprodavanija knjiga u Grčkoj zadnjih trideset godina.