Sarajevo kao inspiracija

U američkom magazinu namijenjenom vizuelnoj kulturi i dizajnu, Print, objavljen je kraći osvrt na sarajevsku scenu grafičkih dizajnera posljednje dvije decenije. Autorica Charlotte West vodi se tezom da Sarajevo na ove autore djeluje kao muza, kao stalno nadahnuće i da se grad iz djela koja kod nas nastaju na polju grafičkog dizajna nikako ne da izbrisati.



Ratni period obilježen je dizajnerskom grupom TRIO koju su činili Bojan i Dada Hadžihalilović i Lela Mulabegović Hatt. Stvarajući usred agresije na Bosnu i Hercegovinu, TRIO je neizbježno bio inspirisan ratom ali značajan i po tome što je, koristeći simbole, jezik i brendove zapadnog svijeta, ciljano uključivao Zapad u naš rat, Zapad koji je zatvarao oči pred tragedijom koja im se dešavala pred nosom. Tako su nastali antologijski plakati Sarajevo The Wall, Don't Cry for Me, Sarajevo, Wake Up, Europe!





Mlađa generacija dizajnera, koja je rat doživjela u djetinjstvu, danas ima dvojak odnos prema njemu. Neki od njih, poput Nine Knežević, ostavljaju ga iza sebe i pronalaze druge načine prizivanja Sarajeva, njegovih toposa i koordinata u svoje radove. Nina smatra da je tema rata u Bosni pretjerano eksploatisana od njegovog završetka naovamo i zato nadahnuće ne traži u tome nego u savremenim detaljima života. Poznata je Ninina izložba iz 2007. pod nazivom Sarajevo – redizajn grada za koju je dizajnirala 65 različitih simbola Sarajeva, tematizirajući njegove religijske, kulturološke, arhitekturne, gastronomske karakteristike.



Još jedna dizajnerica koja inspiraciju pronalazi u bh prestolnici je Ajna Zatrić, bivša Hadžihalilovićeva studentica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Na 11. međunarodnom festivalu kreativne komunikacije Magdalena Ajna je osvojila prvu nagradu za svoj projekat Urbani kalendar, napravljen s ciljem doprinosa savremenom identitetu Sarajeva i njegovom imidžu, a grad opisuje kao „autoportret ljudi koji u njemu žive“.



Sarajevo, prostor četiri religije, kulturološkog pluralizma, neizbježno označen i ratom i periodom tranzicije, umjetnicima daje pregršt ideja, a grafički dizajn je kreativan način za bijeg od haotičnog vremena u kakvom je grad posljednjih godina. Hadžihalilović, danas profesor na Sarajevskoj ALU, kaže da su mlađe generacije bh dizajnera kreativnije od njegove, da vide stvari na drugačiji način i dizajn shvataju kao svoj instinkt, jezik i snagu. A za razliku od njih, uprkos promjeni sistema, historijskim turbulencijama i proteklom vremenu, Sarajevo je ostalo isto ono mjesto puno kontradiktornosti kakvo je bilo i prije rata:

„Sarajevo još uvijek izgleda isto: istovremeno tragično i smiješno, snažno i očajno, neodoljivo atraktivno i potpuno izgubljeno. Ovo je najbolje i najgore mjesto za život. Mi ovdje volimo reći da Sarajevo nije mjesto rođenja nego stanje uma.“, zaključuje Hadžihalilović.

printmag.com/radiosarajevo.ba