Randić - Turato: inovativni arhitektonski duo

Idis Turato i Saša Randić

''Dani arhitekture 2010'' u Sarajevu su doveli na svoju scenu i jedan zanimljiv autorski duo iz Hrvatske koji izlazi iz granica djelovanja u ovoj oblasti i širi svoje interese i praksu u muzičke i druge umjetničke sfere. Osobeni, pomalo i kontraverzni, oni su Idis Turato i Saša Randić – odnosno ured Randić-Turato. Od biografskih crtica izdvajama o ovom dvojcu slijedeće:

Saša Randić rođen je 1964.godine u Rijeci. Godine 1990. diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1993. magistrirao na Berlage Institutu u Amsterdamu. Djelovao je kao predsjednik društva Arhitekata Rijeke 1993-2000., te predsjednik Udruženja Hrvatskih Arhitekata od 2005-2009. godine.
Idis Turato rođen je 1965.godine u Rijeci. Godine 1991.diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 2004. magistrirao na istom fakultetu na poslijediplomskom studiju graditeljskog naslijeđa. Radi u nastavi kao Docent na GAF- Split.
Godine 1992. otvaraju zajednički arhitektonski biro «Randić-Turato» u Rijeci. Prikaz radova i konteksta u kojem su nastali objavljen je 2000.godine u monografiji Randić-Turato arhitektura tranzicije. Knjigu je izdala izdavačka kuća Arhitekst, a tekstove su pisali Kenneth Frampton, Darko Glavan, Vedran Mimica, Saša Randić i Idis Turato. U sklopu Venecijanskog biennalea i prezentacije hrvatskog paviljona izdali su knjigu ''In between the system''.


Pješački most ''Vrata Jadrana'', Rijeka


Mnoge su projekte načinili Randić i Turato, a samo neki od njih su: Pješački most «Vrata Jadrana» Rijeka, Lapidarij u Novigradu, Nadogradnja Tehničkog fakulteta u Rijeci, Osnovna škola''Fran Krsto Frankopa'' u Krku, Centar Zagrad u Rijeci, Dvorana Ivana Pavla II. u sklopu Svetišta Majke Božje Trsatske, Rijeka, Dječji vrtić i jaslice u Krku, Hartera - revitalizacija napuštene tvornice papira u centar alternativne kulture u Rijeci itd. Randić i Turato su osvajali i brojne nagrade na natječajima te za najbolja arhitektonska ostvarenja, poput nagrada ‘’Viktor Kovačić’’, ‘’Vladimir Nazor’’ te ‘’Piranesi, a izlagali su i na brojnim izložbama te držali seminare u Hrvatskoj i mnogo šire. Radovi su im objavljeni u nizu revija, stručnih časopisa i knjiga: Oris, Domus (Italija), Area (Italija), Abitare (Italija), 10A (Nizozemska), Architectural Review (Velika Britanija), Domes(Grčka), Arquitecturaviva (Španija), Proektinternational (Rusija), A+U (Japan), GA (Japan), C3 (Korea), id+c (Kina), 100 architects - 10 critics izdavač Phaidon, Piranesi (Slovenija)...

Pored svega pomenutog, gospoda Randić i Turato su članovi Kluba Ljubitelja Buke. O zvuku, odnosno muzici te arhitekturi, i jednog i drugog u svrhu zajedništva, porazgovarali smo malo sa Idis Turatom...

RadioSarajevo: Vaši su projekti prilično raznovrsni, no šta bi izdvojili kao neku naročitu sklonost pri djelovanju u arhitekturi?
Turato: U principu jedina sklonost je to da volimo uzbuđenje projektiranja, to je broj jedan. Znači ne volimo ponavljati stvari - ''štancati'' kuće. To jednostavno nije ni meni niti Randiću ambicija. Zapravo želimo sa svakom realizacijom, a naravno to nije moguće sa bilo kojom, pokušati isprojektirati ''prostor zajedništva''. Ja sam zato i nazvao ovo predavanje ''Zajedništvo'', jer mi se čini da je zajedništvo najbolji termin za okupljanje ljudi. Zapravo okupljanje ljudi može biti iz različitih razloga, ali bitno je da zajedništvo i okupljanje bude uokvireno nekom arhitekturom. Kada arhitektura proizvede to zajedništvo, čini mi se da je onda ispunila onaj svoj osnovni uvjet, jer arhitektura nije samo lijepa kuća - ona zapravo mora biti jedan organizam koji živi i provocira ljude da je konzumiraju.


Dvorana Ivana Pavla II. u sklopu Svetišta Majke Božje Trsatske, Rijeka






RadioSarajevo: Vaše arhitektonske zamisli su ipak pomjerene od konvencionalnih koncepata, ali ipak su u svrhu možda najkonvencionalnije stvari na svijetu, a to je zapravo druženje...
Turato: Naravno...Čini mi se da arhitektura sigurno posljednjih dvadeset godina nije, a i ubuduće neće biti samo baratanje prostorom, prostornim, arhitektonskim elementima, gradnjom, nego će arhitektura biti prvenstveno socijalna, društvena kategorija. Znači socijalna u smislu najšire društvenosti.


Muzej Lapidarium, Novigrad



RadioSarajevo: U ovom našem postratnom tranzicijskom društvu, svojevrsnom kvazikapitalizmu, teško je ostvariti neku kvalitetnu socijalizaciju. Da li arhitektura zaista može utjecati na izvjesne promjene u socijalnom smislu?
Turato: Pa gledajte, na neke apsolutno ne može. Arhitektura je ipak produkt društva. Znači vi ne možete u jednom, ajmo reći društvu koje nije previše otvoreno na novu komunikaciju, proizvesti komunikaciju arhitekturom. Zapravo morate samo ispitivati - koja su to moguća mjesta i trenuci gdje arhitektura može to imati. Zbog toga smo mi i pokazali potpuno različite namjene, od sakralne preko klupske, kulturne do školske, gdje zapravo pokušavamo projektirati taj element društvenosti.


Osnovna škola ''Fran Krsto Frankopan'', Krk





Dječiji vrtić ''Katarina Frankopan'', Krk





http://www.youtube.com/watch?v=soeRbtHibX4


RadioSarajevo: Vaš domen interesa i djelovanja prelazi granice arhitekture te zalazi i u polje muzike. Angažirani ste kao član Kluba Ljubitelja Buke i na jednom projektu koji se bavi i dobrim zvukom - radi se o centru alternativne kulture Hartera u Rijeci, bivšoj tvornici papira, gdje se već šestu godinu za redom dešava i jedan sjajan festival...
Turato: Ja sam se u principu, prije no što sam upisao faks, jedino bavio muzikom. Svirao sam, čak sam svirao sa Prljom (Let 3) u jednom srednjoškolskom bendu. Shvatio sam nakon faksa da mi arhitektura nije dovoljan okvir da bih realizirao sve svoje ambicije. Pored ovih ambicija isto tako nije mi dovoljna arhitektura da bih bio dosljedan i dovoljno komunikativan. Onda smo 2005 godine shvatili da moramo napraviti jednu, ajmo reći udrugu, poduzeće, jedan studio gdje zapravo ne bi bili samo arhitekti. U KLJB (Klub Ljubitelja Buke) nas je petoro - Saša i ja kao partneri, Mrle i Ivan Šarar iz Leta 3 te producent Goran Fox iz Dallas Records. Tu zapravo komuniciramo različitim strukama, različitim pogledima na život i lifestyle, i pokušavamo stvarati jedno polje za novo okupljanje. A čini mi se da muzika to može kudikamo lakše nego arhitektura sama. Znači koristimo medij popularne kulture da bi iskomunicirali neke nove prostorne odnose, tako da zapravo u tom prostoru napuštene tvornice želimo, kako bih rekao, isprojektirati, možda malo grub termin, ali želimo omogućiti stvaranje jednog novog socijalnog kruga. Znači ne komunu za kulturnjake ili samo za umjetnike, nego zapravo jedan novi grad sa jednim novim pogledom na društvenost.



Hartera - revitalizacija napuštene tvornice papira u centar alternativne kulture (koncept), Rijeka

RadioSarajevo: Hartera je preko decenije bila napušten industrijski kompleks, dok joj Vi niste svojom vlastitom inicijativom i arhitektonskom zamisli dali sadašnju funkciju i značaj. Njena arhitektura je uglavnom bazirana na kreativnoj improvizaciji, što u konačnici daje zanimljiv rezultat. Da li smatrate da se dobar arhitektonski i funkcionalan prostor može definirati i ovim alternativnim metodama?
Turato: Arhitekti se moraju što prije osloboditi toga da samo projektiraju onom klasičnom metodom projektiranja. Nužan uvjet ali ne dovoljan uvjet je taj da arhitekt mora znati projektirati. Znači sve ono što učimo na faksu, to moramo znati. Ali onda metode djelovanja, čak i projektiranja mogu zapravo biti prilagođene određenim trenucima i ambijentima u kojima se rade, jer su klasične metode nedovoljne da bi bile vjerodostojne.


Hartera, realizacija

Hartera: ulazni hol i ''hotel''

RadioSarajevo: I za kraj, kao jedan od inicijatora i organizatora festivala Hartera, možete li nam kazati i neka od imena koja nas čekaju na njenom šestom izdanju u mjesecu junu?
Turato: Na Harteri ove godine su Moderat, Klaxons, Digitalism, Erol Alkan kao headlineri, a tu su još neka imena...U svakom slučaju, dođite na Harteru!

http://www.youtube.com/watch?v=MDQCT-i0TSA
Riječka Tvornica buke u bivšoj tvornici papira Harteri


amra, radiosarajevo.ba