Pristupačnost internetu za osobe sa invaliditetom

Osobe sa invaliditetom dobile su Konvenciju Ujedinjenih Nacija o svojim pravima 2006. godine, a naša zemlja, iako ju je potpisala u julu ove godine, ovaj dokument još nije ratificirala. Po podacima nevladinih organizacija, u našoj zemlji ima 350.000 osoba sa različitim stupnjem invaliditeta.

Procjenjuje se da je Evropski prosjek 15% od ukupne populacije, a da ih na svijetu ima oko 100 miliona. U SAD npr. osobe sa invaliditetom su treća manjina po brojnosti, nakon Hispanoamerikanaca i Afroamerikanaca.

Treći dan u decembru obilježava se kao Međunarodni dan osoba sa invaliditetom i često je povod da se zapitamo o načinu života i problemima sa kojima se susreće ova populacija.

Nove tehnologije

Pojavom novih tehnologija, od kojih se izdvajaju mobilni telefoni sa GPS-om, digitalna televizija, a posebno internet, povećalo se područje mogućnosti za ovu brojnu populaciju ljudi.

Internet je od ogromnog značaja za društvenu inkluziju osoba sa invaliditetom. On im pruža goleme mogućnosti kada je u pitanju zapošljavanje, školovanje, usavršavanje, komunikacija, druženje, pristup infomracijama, participiranje u društvenim tokovima, korištenje slobodnog vremena...

Pristupačnost

Termin pristupačnost (accessibility) se često koristi kada govorimo o osobama s posebnim potrebama i njihovom pravu pristupa uslugama i proizvodima te državnim tijelima, često uz primjenu odgovarajućih tehnologija. Pristupačnost se stoga povezuje sa područjem ljudskih prava i raznim pravnim mehanizmima zaštite ljudskih prava. O pristupačnosti detaljno govori Član 9 Konvencije, koji spominje i veoma bitnu informacijsku pristupačnost.

Internet, naime, nudi mogućnost pristupa ogromnom broju informacija te interakcija za veliki broj osoba s posebnim potrebama, ali neka tjelesna oštećenja limitiraju vrste poslova koje osoba može obavljati. Pristupačan internet izlazi im u susret, proširuje mogućnost komunikacije, interakcije i zapošljavanja osoba s posebnim potrebama te je za njih od posebnog značaja informacijska pristupačnost.

Pristupačnost web stranica uzima u obzir sve vrste oštećenja odnosno zdravstvena stanja koja utječu na pristup web stranicama uključujući vizualna, auditivna, fizička, kognitivna i neurološka oštećenja, oštećenja govora i probleme vezani uz starenje.

Softverska i hardverska pomagala

Istovremeno, pristupačnost web stranice podrazumijeva kompatibilnost sa hardverskim i softverskim rješenjima koja pomažu njenom čitanju, gledanju i razumijevanju. Nabrojmo samo neke: alternativne tastature, miševi i svičeri; Braillov redak (displej sa Breillovim pismom koji se nalazi ispod tastature); ekranska povećala, čitači ekrana sa softverima za pojedinačne jezike; uređaji za prepoznavanje govora; softveri za skeniranje teksta i adaptiranje za upotrebu čitača, itd…


Foto: Breilleov redak

Smjernice WCAG 2.0

Najpoznatija organizacija uključena u uspostavu smjernica za pristupačnost internetu je Inicijativa za pristupačnost internetu - Web Accessibility Initiative (WAI), koja je dio konzorcija Svjetske internetske mreže - World Wide Web Consortium (W3C). Oni su još 1999 izradili prvi set smjernica za pristupanje sadržaja na Internetu, koji je nedavno ažuriran kroz dokument WCAG 2.0. U radnoj grupi za izradu ovih smjernica sudjeluju predstavnici velikih kompanija poput: Adobe, AOL, Google, IBM, International Webmasters Association/HTML Writers' Guild, Microsoft, NIST, SAP, Vision Australia, te stručnjaci, vlade i organizacije Australije, Kanade, Europe, Japana i SAD, a u izradu smjernica u velikoj mjeri se uključuje i šira javnost.

Inicijativa i2010

Da svi građani mogu uživati prednosti informatičkog društva – cilj je “Inicijative i2010 ” koja predstavlja okvir Evropske unije za informacijsko društvo i medije. Jedan od tri stupa inicijative je tzv. e-uključenost, čiji je sastavni dio pristupačnost interneta osobama s invaliditetom. Jedan od ciljeva ove inicijative je da do 2010 godine svi javni web sajtovi budi pristupačni za osobe sa invaliditetom.

"Pristup komunikaciji u najširem smislu je pristup znanju, i to je za nas od vitalne važnosti... Mi ne tražimo sažaljenje niti trebamo biti podsjećani da smo ranjivi. Moramo biti tretirani kao ravnopravni, a komuninkacija je način na koji to možemo postići" rekao je još 1841. Louis Braille, tvorac abecede za slijepe.

Ako još niste shvatili o čemu govorimo, zatvorite oči i pokušajte zamisliti sa kakvim se sve informatičkim barijerama susreće npr. slijepa osoba pri korištenju računara. Uprkos predrasudama, među slijepima ima uspješnih programera, web-developera, matematičara i mnogih drugih profesija koje su vezane uz informativne tehnologije.