Predstavljamo strip: Modesty Blaise (VIDEO)

Modesty Blaise

Priča o Modesty počinje u Iraku, 1942., tada prepunom evropskih izbjeglicama. Tu dolazi do susreta britanskog vojnika i djevojčice - izbjeglice prepuštene samoj sebi, očvrsloj od života u takvim uslovima. Taj vojnik je bio Peter O'Donnell, kasnije autor ovog stripa, i drugih brojnih romana i knjiga. Njemu je taj slučajni i naizgled beznačajni susret u pustinji poslužio da nastavi priču o djevojčici (kojoj se dalje gubi svaki trag) na malo drugačiji način. Djevojčici daje ime koje će postati veoma poznato među ljubiteljima stripa – Modesty Blaise.

Dvadesetak godina kasnije, O'Donnell priča o sudbonosnom susretu: "Kampirali smo pored potočića i pripremali večeru koja se sastojala od juhe kada se to dijete iznenada pojavilo. Bila je sama, bosonoga, u otrcanoj haljini, svu imovinu koju je posjedovala svezala je u zavežljaj koji je nosila na glavi, imala je žičanu ogrlicu oko vrata o kojoj je visilo nešto, što tada nisam uspio vidjeti. Sjela je podalje od nas i počela gristi nešto što je izvukla iz zavežljaja. Jednom od vojnika rekao sam da uzme zdjelicu sa juhom i šoljicu čaja i da joj odnese, a kada se spremala otići ostavio sam još nekoliko konzervi tako da ih može uzeti, a da nam se ne mora približavati previše, normalno, ostavio sam i otvarač za konzerve. Imala je oko 12 godina, i nije bila Arapkinja, jer nam je odgovorila nešto za šta smo bili sigurni da nije na arapskom, a predmet koji je nosila na vratu bio je komad drveta za koji je žicom bio učvršćen špic, to je bilo oružje koje joj je očigledno bilo neophodno. Pretpostavljam da je bila izbjeglica sa Balkana, i da se već neko vrijeme stara sama o sebi, jer nije bila pažena. Bila je pravi karakter ta mala cura. Oprala je svoje potrepštine u potočiću, vratila se do mjesta gdje smo ostavili konzerve i znakovima nas upitala da li je to za nju. Kada smo joj odgovorili potvrdno odvezala je svežnjić i spremila ih unutra. Stajala je tamo nekoliko trenutaka i osmjehnula nam se. Taj nas je osmjeh sve razgalio. Nešto je rekla i uputila se prema jugu u pustinju, sama, a izgledala je poput male princeze…"


Naslovnica La Machine, prvog stripa sa Modesty

Početak

O Modestinom porijeklu najviše govori kratka priča Početak (In The Beginning), objavljena 1966., tri godine nakon što je objavljen prvi strip o Modesty Blaise uopće. Autor objašnjava da je Početak napravljen radi onih novinskih izdanja koja nisu počela izdavati Modesty od samog početka. Ime joj je dao Lob, stari jevrejski profesor, porijeklom iz Mađarske, kojeg susreće u kampu za izbjeglice i jednom prilikom zaštiti od nasilnika te ostaju zajedno sve dok stari profesor ne umre. Profesor se je bio i veoma posvećen obrazovanju Modesty – prezime Blaise izabrala je sama na osnovu jedne legende o kralju Arthuru gdje se spominje Blaise kao učitelj Merlina Ambronsiusa, najvećeg čarobnjaka i učitelja kralja Arthura. Pored obrazovanja, Modesty je prijateljstvo sa Lobom omogućilo i psihološki oporavak – naime, na svojim lutanjima ona je bila i žrtvom silovanja što je imalo veliki utjecaj na psihu maloljetne djevojčice. Stari profesor uspio je da je izliječi od mržnje prema svim muškarcima. Tu se daje i objašnjenje o tome zašto se nikada nije odvajala od svog improviziranog oružja, a još manje libila upotrijebiti ga.

Mreža

Sa 17 godina Modesty se priključuje manjoj kockarskoj organizaciji koju vodi Henry Louche u Tangieru, a ona je preuzima nakon njegove smrti. Samo nakon godinu dana vođenja bande, posao se širi na internacionalnim razmjerama, a organizacija postaje poznata kao Mreža (The Network). Modesty je upravljala Mrežom skoro osam godina, a zatim je raspušta i povlači se kao vrlo bogata žena, prethodno dobro obezbjedivši sve članove da se ne bi vratili starom načinu života. Ipak, ostaju povezani. Kada god neko od njih upadne u neprilike Modesty spremno priskače u pomoć, kao što je i svako od njih na raspolaganju bivšoj šefici.

Pored Loba, drugo sudbonosno poznanstvo Modesty će ostvariti sa 20 godina, kada u Saigonu posmatra borbu u thai stilu. Jedan od učesnika bio je Englez, osam godina stariji od nje, bivši pripadnik Legije stranaca - Willie Garvin. Nakon borbe Willie završava u zatvoru odakle ga izvlači osoba koju Willi tada naziva princezom, što će ona za njega ostati i do kraja života (još jedno O'Donnellovo podsjećanje na susret u pustinji). Willie postaje Modestyn zamjenik u Mreži, a nakon raspuštanja njih dvoje ostaju u stalnom kontaktu i razvijaju poseban odnos koji će zadržati do kraja. Mreža se bavila uglavnom poslovima sa valutama, dijamantima i industrijskom špijunažom. Kada prilikom prvog susreta Tarrant upita Mod zašto Mreža nikad nije naškodila interesima Velike Britanije – dobio je odgovor da se čovjek mora negdje povući i da tamo želi biti dobrodošao.


Willie & Modesty

Strip počinje od trenutka kada su Modesty i Willie zapravo u penziji i već u prvoj priči, koja je izašla u Evening Standardu 1963. kao priča bez naslova, da bi je kasnije nazvali La Machine (Veliki Povratak I). Tu se uvodi i treći lik – može se reći glavni sporedni lik – Sir Gerrald Tarrant, šef specijalne obavještajne sekcije Foreign Officea koja se specijalizirala za međunarodnu špijunažu.

Neprijatelji, oružje i smrt

U svojim akcijama Modesty i Willie stekli su mnogo neprijatelja, a jedan od najopasnijih je Gabriel – s njim su se sukobljavali još dok su vodili Mrežu i tada su bili prisiljeni odustati – to im je bio jedan i jedini put da su se osjetili nedovoljno snažnima da se nose s tim genijalnim kriminalcem. Pored Gabriela, vrlo opasan protivnik bili su i Salamander Four – međunarodna špijunska organizacija.

Pored plejade ogorčenih neprijatelja, Modesty i Willie stekli su i dosta prijatelja. Pored već spomenutih, neki od važnijih su Rene Vobois, šef Deuixieme Bureaua – francuske kontraobavještajne službe koji će im postati jednako odani prijatelj poput Tarranta i kome će oni pomoći u nekoliko teških slučajeva pa i spasiti život te Sivaji – učitelj joge koji je podučavao Willia i Mod svojim tajnama.


Kongo

Za razliku od Willija – koji preferira svaku vrstu improviziranih oružja i noževe u čemu je nenadmašan majstor, Modesty se odlično snalazi sa vatrenim oružjem. Od oružja često koristi i kongo ili yavara štap – oružje od tvrdog glatkog drva sa drškom veličine dlana kojem obje strane stisnute šake vire krajevi u obliku gljive. To oružje je dobila na poklon od Willija još u dobu Mreže.

Nakon 30-ak godina avanture, Modesty i Willie (u posljednjoj knjizi Cobra Trap) ginu u akciji u nekoj zabitoj afričkoj zemlji štiteći voz izbjeglica koji bježi u sigurnost. Zajedno, kako su i proveli veći dio svojih života. Tako je spuštena zavjesa ove neobične predstave, a čitaoci su ostali zatečeni. Ostala je uspomena na neustrašivu, inteligentnu ženu uvijek spremnu pomoći ugroženima, koju su okolnosti odvele na put kojim je do kraja svog života nepokolebljivo kročila.


Cobra Trap - posljednja knjiga o Modesty

Modesty kao prvi multimedijalni projekat

Projekat Modesty Blaise bio je i prvi multimedijalni projekat uopće – pojavila se u sva tri tada postojeća medija: filmu, stripu i knjigama. Film je prošao relativno loše i pored dobrih preduslova za uspjeh – režirao ga je poznati režiser Joseph Losey, a glumili su Monica Vitty kao Modesty, Terence Stamp kao Willie, Dirk Bogarde kao Gabriel i Harry Andrews kao Sir Gerald Tarrant. Scenarij je rađen prema prvoj O'Donnelovoj knjizi. Film definitivno nije bio medij za Modesty. Nakon prvog pokušaja iz 1966., 1982. izlazi američki pilot projekat za buduću seriju, koji čak nije bio ni dosljedan karakterima. 2003. je dolazi do još jednog pokušaj ekranizacije Modesty koji je doživio sličan (ne)uspjeh, te je izašao samo u DVD izdanju. Radi se o filmu My Name is Modesty, u britansko-američkoj koprodukciji, a baziran je na Modestynim ranim godinama.



Uprkos neuspjehu filma, knjige i stripovi imali su odličan prijem kod publike. U crtanju Modesty učestvovala je nekolicina autora sa većim ili manjim uspjehom, ali kvalitet O' Donnelovih scenarija je ostao neupitan. Što se samih crtača tiče, nepodijeljeno je mišljenje da je period rada Jima Holdawaya – odnosno početni period ujedno i najbolji. Njegova smrt, prilikom rada na epizodi Feniksovi gospodari rata, bila je veliki i nenadoknadivi gubitak. Epizodu je završio Španac koji tada nije znao ni riječi engleskog, a postat će jedan od najdugotrajnijih crtača Modesty – Enrique Badia Romero.