Predstavljamo strip: Docteur Justice
Dr. Justice (francuski - pravda) prvi put se pojavljuje na stranicama Pif-Gadget-a 1970. godine u broju 69, kada se već afirmirani strip autor Raphaël Marcello pridružuje redakciji magazina. Iz njegovog crteža, a po scenariju Jeana Olliviera nastaje Docteur Justice, član WHO-a, koji kao ljekar putuje svijetom pomažući svugdje i svima gdje god njegove medicinske, ali i borilačke vještine zatrebaju.
Njegov lik donekle je nastao po uzoru na čuvenog francuskog glumca Alaina Delona, ali sve ostaje samo na inspiraciji jer se već nakon par epizoda ta sličnost (ako ju je i bilo) gubi te Justice poprima vlastiti stripovski izgled.
Doktor koji putuje širom svijeta i tuče
Ideja da se glavni junak bavi medicinom i da kao "leteći doktor" putuje širom svijeta pružila je Ollivieru široku lepezu mogućnosti pri izboru lokacija avantura, što je Marcello vrlo dobro crtački pratio. Nerijetko, Justice je sudionik i aktualnih političkih previranja. Gotovo sve epizode u prvim kadrovima upoznaju nas sa aerodromima širom svijeta a odmah zatim i gradovima. Priče su Justicea vodile od Amerike do Afrike, od egzotičnih krajeva juga do hladnog sjevera. Čitatelj se sa svakom novom epizodom upoznavao sa nekom novom lokacijom istovremeno upoznajući teškoće, bijedu i loše uslove života koje su odmah udarale u glavu. Naravno, uz sve te lokacije i avanture idu i negativci.
Kao da svjetski zdravstveni problemi nisu bili dovoljni tako se kroz serijal nižu i gomile negativaca, od krijumčara drogom, oružjem, ljudima, pa do ucjenjivača i izrabljivača. Pogotovo su osjetljive teme djeca i njihovo iskorištavanje u kriminalne svrhe. U takvom okruženju sama doktorska torba nije bila dovoljno oružje (iako je često doslovno bila i to) za borbu protiv mafije i sličnih, ali humanitarno opredjeljenje Dr. Justicea nije opravdavalo korištenje bilo kakvog oružja… Osim nekakve injekcije sa serumom, tu i tamo. Njegov zadatak bio je spašavanje, a ne oduzimanje života.
Stoga je Ollivier zamislio lik doktora koji je vičan borilačkim vještinama. Prvenstveno je njegova osnovna borilačka vještina judo, gdje je nosilac crnog pojasa, 6. dan. Justice je tako, u neku ruku, preteča junaka borilačkih vještina koje su tokom sedamdesetih bile vrlo popularne, pogotovo pojavom Bruce Leea. Budući da je judo samo šest godina ranije (1964.) postao olimpijski sport, možda je i to kumovalo odluci o osnovnoj borilačkoj vještini. U kasnijim avanturama koristi i neke tehnike jiu-jitsua i karatea, gdje se Justice uvijek trudi da neprijatelja prvenstveno onesposobi. Smrtni ishodi su bili ili plod nesretnih okolnosti ili nedostatka izbora. Spomenuvši negativce, treba se osvrnuti i na par likova koji su se pojavljivali u ipak izrazito individualnim Justiceovim avanturama. U nekoliko epizoda susreće se lik lijepe Japanke Mitzo Takuri, kao i reportera Morvan-Tugdual le Bossonec.
Pokloni u stripu
Na zadovoljstvo autora, a očito i čitatelja, "pravedni" doktor postiže sve veću popularnost i sve se učestalije pojavljuje u magazinu. U početku je pojavljivanje zamišljeno nakon svakih sedam brojeva, uskoro svakih šest, a onda se prešlo na tri - četiri broja razmaka između pojedinih epizoda. Priče su bile uglavnom kompletne na startnih dvadeset tabli u prvih 40-ak avantura, a zatim su se pojavljivale epizode i na 18, 12 ili čak samo 10 stranica. U prvih gotovo 150 avantura samo su dvije epizode u dva nastavka, a kasnije je bilo i nekoliko priča od po tri nastavka. Scenaristički, danas ove avanture izgledaju prilično naivno, ali postavljene u kontekst vremena objavljivanja, kao i gledajući ciljanu publiku sigurno da, uz odličan, dinamičan i vrlo realističan Marcellov crtež, predstavljaju klasiku magazinske BD produkcije sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Od broja PG #348 strip je koloriran, a ukupno se u magazinu pojavio u više od 170 brojeva što je uvelike doprinijelo uspjehu i samog magazina.
Kao zanimljivost treba spomenuti i praksu poklona uz magazin, a vezanih za stripove. U Justiceovom slučaju redakcija je bila limitirana činjenicom da "leteći doktor" ne koristi oružje pa su igračke takvog tipa bile isključene. Ipak, u četiri broja čitatelji su uživali u sitnicama iz ovog stripa. Veliki plakat objavljen je kao poklon u broju 355, a narukvica koju doktor nosi u stripu u brojevima 337 i 359. Kao posebno zanimljiva i originalna ideja bio je poklon-stetoskop u broju 515.
Kao i svaki uspješni proizvod, i ovaj strip doživio je reprint, ali u samostalnoj reviji pod imenom Dr. Justice. Izašla su 22 broja, što kao kvartalno, što kao dvomjesečno izdanje i sadržavali su priče iz Pif-Gadeta, uz dodatke o borilačkim vještinama. Broj 22 donosi na poklon još jednu narukvicu sa temom karatea.
Uz osam albuma i nekoliko specijalnih i integralnih izdanja objavljen je i album sa sličicama, a tačka na i popularnosti ovog stripa bilo je pojava istoimenog igranog filma 1975. godine.
A ko je sad Žistis?
Također, vrijedi spomenuti i Dr. Žistisa! Ne, nije to nikakav alter-ego ovog junaka ili bilo šta slično… Radi se o prijevodu ovog stripa za tržište bivše Jugoslavije. Iz nekog nepoznatog razloga, doslovni prijevod stripa u Doktora Pravdu (što bi bilo i logično) je izostao te smo čitali avanture spomenutog Žistisa. Kakvih je sve bisera u prijevodima i adaptacijama bilo, Žistis je i podnošljiv.
Prvo Žistisovo pojavljivanje na našim prostorima zabilježeno je u prvom broju Strip zabavnika (2. maj 1979.) sa hronološki prvom epizodom serijala. Ta hronologija se, opet po starom "dobrom" ex-Yu običaju, gubi već nakon četiri broja, ali redakcija Dnevnika ipak objavljuje 58 epizoda u "velikom" izdanju (od toga prvih 26 brojeva u nizu sadrže Dr. Žistisa), gdje je ovaj strip, uz Rahana, dugo bio noseći, te 37 epizoda u "malom" Strip zabavniku. Ukupno je dakle objavljeno više od pola nactranih epizoda, a izlazio je i kao dodatak uz Martija Misteriju te u dva SZ Almanaha.
U obnovljenoj seriji Pif-Gadeta ponovo se, po scenariju Olliviera, pojavio i Dr. Justice, ali iz pera poznatog crtača Francoisa Corteggiania, no bio je to neuspješni pokušaj oživljavanja serijala kojeg je nehumanost i dinamika stvarnog života pregazila.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.