Predstavljamo strip: Djinn

Gdje je nestala egzotika u stripu? Šta se desilo sa tropskim lokacijama, pustinjama, prašumama, divljim životinjama i - još važnije - egzotičnim ženama? Gdje su nestale sve te tamne dame koje su svojom seksualnošću i ekstravagancijom zavodile Canyona, Phantoma i Corto Maltesea? Je li moguće da je svijet došao do tog stadija istraženosti i mapiranosti da se egzotika u stripu može vidjeti samo u mondenskim ljetovalištima koja posjećuje Largo Winch, a tamne dame prešle u tzv. Bad Girls američkog stripa - polugole junakinje koje svojom seksualnošću ne barataju, već se povinuju pravilima političke korektnosti, u kome je erotika kao oruđe marketinga dozvoljeno i priželjkivano, ali erotika kao oruđe pripovjedanja se najstrože zabranjuje?

Sve to dovodi do Djinna, autora Dufauxa i Miralles. Naime, u ovom stripu ima više egzotike, i ženske i ambijentalne, nego što je odavno viđeno. Uostalom, šta očekivati od stripa koji se dešava u haremu? Radnja prati dvije žene u dva vremenska perioda.

Dvije žene -dva vremena
Negdje oko 1999., Kim Nelson, mlada Britanka, dolazi u Tursku kako bi otkrila istinu o svojoj baki, izvjesnoj Jade, miljenici iz harema poslednjeg sultana Otomanskog carstva, Murata, poznatog i kao Crni sultan. Ali, Murat se sprema da Njemcima, svojim budućim saveznicima u Prvom svjetskom ratu, ostavi značajno blago, blago koje je povjereno na čuvanje Jade, a koje nikada nije pronađeno, i koje i 1999. mnogi ljudi traže. Spletke u sadašnjosti dovode Kim Nelson u vezu sa Ibramom Malekom, profesionalnim prevarantom, i oni kreću u potragu za istinom o Jade i Riznicom Crnog sultana, kroz skrivene ostatke Otomanskog carstva koji ipak preživljavaju i u današnje vrijeme. A spletke u prošlosti dovode Jade u vezu sa Lady Nelson i njenim suprugom, britanskim ambasadorom Haroldom Nelsonom. Naime, iako spreman da stupi u savez sa Njemačkom, Murat ne želi da gubi iz vida drugu stranu, a seksipil koji Jade posjeduje je njegovo tajno oružje – njena misija je da zavede ovaj bračni par...

Naravno, i Jade ima svoje planove i političke intrige, a to što je mitski svijet Orijenta pred svojim urušavanjem neće je sprečiti da ih ostvari... Ona je žderačica muškaraca i personifikacija mitskog Djinna, zlog duha u tijelu žene koja svoje seksualne čari koristi da bi dobila ono što želi. A Kim mora to da postane, ukoliko želi da shvati ko je i šta je bila njena baka te pronađe blago...

To su neke osnovne teze stripa koje bi bile vrijedne i u svakom boljem pulp romanu starih vremena. Egzotično Otomansko cartvo u svojim posljednjim danima, lijepe žene koje koriste seks kao oružje, nestalo blago, zdrava doza erotike i tračak crne magije. Ipak, Djinn nudi i mnogo više od toga. Dufaux efikasno prikazuje umiranje jednog velikog carstva u vreme dok su carstva još uvijek postojala, smrt jedne epohe koja će se batrgati do Španskog građanskog rata, a kasnije definitivno nestati. Nema veze što sultan Murat nikada nije postojao, a državni udar koji su izveli Mladi Turci se desio 1913. a ne 1912., strip uspijeva da prikaže i politiku koja je do smrti tog carstva dovela. Pobune na sve strane, uplitanje Britanije i Njemačke, aneksija Bosne i Hercegovine, pripreme za krvavi Balkanski rat, kao i za pokolj zvan Prvi svjetski rat... sve je tu. U pitanju su samrtni ropci jedne velike civilizacije u periodu dok su se tragovi njene veličine još uvijek vidjeli, neuspješne u prilagođavanju normama zapadne demokratije – koje nikada nisu ni bile njene norme.

Ženska nadmoć nad muškarcima
Pored toga, to je priča i o ženama i moći koju imaju nad muškarcima. U jednoj sceni, Kim gleda fotografiju Jade, i zapanjeno kaže da je ona gola. A njen sagovornik, Amin Delvan, simpatični negativac, primjećuje kako je to upravo bila njena najveća moć. Jade je svojim tijelom uspjela da baci na koljena sultana, ambasadore, razbojnike i sve muškarce koji su joj se našli na putu. To jeste moć žena koja ih, što bi rekao Corto Maltese, svakako čini jačim polom. Kim će tu moć naučiti, proći će kroz ritual 30 zvončića, svaki zvončić za jednu noć provedenu u zadovoljavanju drugog muškarca, sve dok ne postane prava kurtizana dostojna srca harema, prava Djinn, nesposobna da voli ikoga osim same sebe.

U svijetu koji su stvorili Dufaux i Miralles, prva rečenica svakog albuma je praktično ista, "Ja tražim Djinna", kaže se u prvom, "Ja tražim jednu ženu", kaže se u drugom i u trećem, "Ja tražim riznicu", kaže se u četvrtom. Žena je i Djinn i riznica, i zloduh i blago.

Mane i vrline
Ipak, Dufauxov scenario, na momente ipak nesavršen, ne bi uspio da izgura ovu priču bez ilustracija španjolke Ane Miralles. "U Djinnu, gola tijela moraju da pričaju, moraju da se upuštaju u dijaloge koji su u stanju da utiču na sredinu u kojoj se nalaze", izjavila je ona. I njena čista linija, lišena detaljisanja u fizionomiji i anatomiji likova, uspjeva da dočara i erotičnost i emotivnu turbulenciju likova. Ali nije u tome draž njenog crteža, Miralles dolazi do punog izražaja u crtanju odjeće, enterijera i eksterijera, u dizajnima koji oduzimaju dah. Njeni likovi možda jesu pod blagim uticajem Manare, ali dizajnerske sposobnosti to svakako nisu. Žena koje ilustrira priču o haremu ne djeluje kao najlogičniji izbor, ali Dufaux kaže da je doprinos koji je Miralles imala bio esencijalan: "(Djinn) je erotičan, ali nikada ne prelazi u pornografiju. Ana mi nikada nije dozvoljavala da idem predaleko. Kod nekih tabli ovog prvog ciklusa, imali smo par jako osjetljivih razgovora. Ana nije htjela da pređe neke granice, osjećala je da mora da ostane i malo intrige."

Ona, s druge strane, kaže: "Volim da crtam golo žensko tijelo, ali ne želim da ga prljam, ako ne moram" I tako, Djinn ima brojne erotske pasaže, uglavnom lezbijske prirode (ipak se radi o haremu u kome su žene prepuštene jedna drugoj), ali nikada ne postaje vulgaran.

Ipak, nije ni sve savršeno. Ako se dobro zagleda, crtež može djelovati previše statično. Dufaux također ima par ispada u scenariju, od kojih je svakako najveći zbrzana transformacija Kim u Djinna, i Jade u normalnu ženu. Kraj, također, ne funkcioniše najbolje, postmodernistički prizor u šta su se riznice sa blagom pretvorile na današnje vreme ubačen je gdje mu nije mjesto. Ipak, osjećaj avanture i erotike koji prožima strip prevazilazi sve previde.

Djinn je Dargaudov serijal čiji prvi ciklus, završen 2004., čine četiri albuma: Miljenica (La favorite), 30 zvončića (Les 30 clochettes), Tetovaža (Le Tatouage), i Riznica (Le Tresor). Također, izašao je i album sa ilustracijama i skicama te scenarističkim bilješkama, nazvan Ono što je skriveno (Ce qui est caché), a izašao je i drugi ciklus, sa radnjom smještenom u Africi.