Otvorenje Muzeja savremene umjetnosti u Zagrebu

Nova zgrada zagrebačkog Muzeja savremene umjetnosti biće svečano otvorena za kolege iz struke i novinare u petak u 18h. Za javnost, vrata ove za grad Zagreb važne ustanove biće otvorena dan kasnije. Za tu prigodu biće upriličeno otvorenje instalacije Tobogan umjetnika Carstena Hollera, ispred južnog ulaza otvorenje instalacije poljskog umjetnika Miroslawa Balke Oči pročišćenja, na krovnoj terasi otvorenje djela Umjetnik pri radu Dalibora Martinisa, a u multimedijalnoj dvorani projekcija filma o izgradnji MSU-a u produkciji HTV-a.

Muzej će otvoriti ministar kulture Božo Biškupić, direktorica muzeja Snježana Pintarić, a najavljeni su i predsjednica vlade Jadranka Kosor i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

U hrvatskim medijima otvorenje Muzeja savremene umjetnosti ovih dana je neizostavno praćeno riječju „napokon“ jer se nova zgrada, prema projektu arhitekte Igora Franića, gradi još od 2003. godine. Zgrada ima 14.500 kvadrata od čega je 5.000 namijenjeno izložbenom prostoru, a ostatak će biti raspoređen na različite popratne sadržaje i prostore za skladištenje. Svaki djelić prostora imat će svoju namjenu: prostorije za radionice, seminare, cafe bar, restoran, biblioteka, arhiv, istraživački centar, a sve je prilagođeno i osobama s posebnim potrebama.

Najavljena stalna postavka biće Zbirka u pokretu sa oko 12 hiljada radova hrvatskih i stranih autora nastalih poslije 1950. godine, gdje će se naći i djela Miroslawa Balke, Brace Dimitrijevića, Dalibora Martinisa, Danice Dakić, Ivana Picelja, Krste Hegedušića.

Zbirku u pokretu čine najreprezentativnija djela sabrana iz svih zbirki MSU-a, a muzej sadrži Zbirku crteža, grafika, plakata i radova na papiru, Zbirku filma i videa, Zbirku fotografije, Zbirku medijske umjetnosti, Zbirku skulpture i Zbirku slikarstva. Iako se radi o muzeju savremene umjetnosti, manji dio građe činit će i djela iz prve polovine 20. stoljeća, važna za razumijevanje moderne i savremene umjetnosti.

Otvaranje novog Muzeja savremene umjetnosti u Zagrebu, utemeljenog 1957. godine, za Hrvatsku je događaj od ogromnog značaja jer je to najveća investicija u kulturi od osamostaljenja Hrvatske, vrijedna više od 400 miliona kuna, a i predstavlja prvi namjenski muzej izgrađen u Hrvatskoj nakon 125 godina, kada je izgrađen Muzej za umjetnost i obrt. Zgrada će svojim sadržajima doprinijeti i bogatijem životu stanovnika Novog Zagreba, dijela grada za koji se uvriježilo mišljenje da je tek betonska spavaonica.

Vezano: Zašto je otvaranje MSU važno za Sarajevo

tamara, radiosarajevo.ba