Nevjerovatno otkriće: Naučnici otkrili potpuno nov dio mozga

Ljudski mozak je složen organ koji ne odaje svoje tajne lako.

Zahvaljujući napretku u tehnologiji snimanja, skriveni oblici i funkcije neurološke anatomije nastavljaju se pojavljivati, od novih vrsta nervnih ćelija do potpuno novih dijelova tkiva.

Sada su istraživači sa Univerziteta u Kopenhagenu i Univerziteta u Rochesteru identificirali sloj tkiva koji pomaže u zaštiti naše sive i bijele tvari, sloj koji prije nije bio otkriven.

Čini se da ova membrana igra ulogu u posredovanju u razmjeni malih tvari između odjeljaka u mozgu. Čini se da je to i matična baza imunoloških ćelija specifičnih za mozak, kao i 'pomoć' u moždanom sistemu uklanjanja otpada (glimfatični sistem).

Molekularni biolog Kjeld Møllgård i njegove kolege s Univerziteta u Kopenhagenu svoje su otkriće nazvali Subarahnoidna LYmfatička membrana (SLYM). 

SLYM se nalazi između dvije druge membrane koje štite mozak. Dijeli prostor naše moždane tekućine na dva dijela, čime se ukupan broj poznatih membrana koje obavijaju naš mozak penje na četiri. Čini se da djeluje i kao barijera za molekule u našoj moždanoj tekućini.

Za razliku od ostatka našeg tijela, naš centralni nervni sistem nema limfne (imunološke) žile i smatra se "imunološki privilegiranim" – izraz koji se odnosi na mjesta u našim tijelima gdje su imunološki odgovori visoko kontrolirani, poput očiju i testisa.

Stoga ovaj tim naučnika sumnja da cerebrospinalna tekućina može preuzeti dio uloge imunološkog sistema u mozgu. Prisutnost SLYM-a moglo bi objasniti kako ovo funkcionira.

"Otkriće nove anatomske strukture koja odvaja i pomaže u kontroli protoka cerebrospinalne tekućine (CSF) u i oko mozga sada nam daje mnogo veće razumijevanje sofisticirane uloge koju CSF igra ne samo u transportu i uklanjanju otpada iz mozga, već i u podržavanju njegove imunološke odbrane", kaže neuronaučnica s Univerziteta Rochester Maiken Nedergaard.

Møllgård i tim pronašli su nekoliko vrsta imunoloških ćelija – uključujući mijeloidne ćelije i makrofage – koje 'kampiraju' u SLYM-u, držeći nadzor nad mozgom. Kod miševa (SLYM je potvrđen i u mozgu odraslog čovjeka, op.pr.) su se tipovi ćelija mijenjali kao odgovor na oticanje i prirodno starenje, što sugerira da ovo mjesto može igrati važnu ulogu u patologiji bolesti.

SLYM dijeli molekularne markere s mezotelnom membranom koja oblaže ostale organe, obavijajući njihove krvne žile i pohranjujući imunološke ćelije. Dakle, istraživači predlažu da je SLYM moždani mezotel, koji oblaže krvne žile u šupljini između mozga i lubanje.

Mezotel također igra ulogu maziva između organa koji klize jedan o drugi.

"Fiziološke pulsacije izazvane kardiovaskularnim sistemom, disanjem i promjenama položaja glave neprestano pomiču mozak unutar lubanjske šupljine", objašnjavaju istraživači u svom radu. "SLYM može, kao i druge mezotelne membrane, smanjiti trenje između mozga i lubanje tokom takvih pokreta."

Budući da je ovaj dodatni sloj moždanog "oklopa" tek otkriven, ima još mnogo toga za istražiti. Istraživači se pitaju može li to tkivo također biti uključeno u općeniti imunitet centralnog nervnog sistema i stoga igrati ulogu u bolestima poput multiple skleroze.

Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu Science.