Međunarodni dan Roma (VIDEO)
Radiosarajevo.ba
Međunarodni dan Roma obilježava se na godišnjicu 1. međunarodnog kongresa Roma, koji se održao u Londonu 1971. godine i smatra se početkom koordiniranih napora na promociji prava i interesa Roma na međunarodnoj razini.
Romi su tradicionalno nomadski narod porijeklom iz sjeverozapadne Indije.
Romska himna je Djelem Djelem:
Njihove migracije počinju iz Azije možda u 13. vijeku, da bi se u 16. vijeku proširili cijelom Evropom. Na područje Sjeverne Amerike dolaze kasnih 1800.-tih godina. Pred kraj dvadesetog vijeka u svijetu je bilo između deset i dvanaest miliona Roma.
Najviše ih živi u državama Istočne i Jugoistočne Evrope te u Španiji. Romske organizacije zalažu se za priznanje da su Romi zaseban neteritorijalni narod s vlastitom historijom, jezikom i kulturom. Karakteristični su po jeziku, nomadizmu, ali i po zanimanjima: mala trgovina, sitni popravci, skupljanje i prodaja otpadnih materijala, građevinski radovi, muzika, zabava, gatanje itd.
Tri su glavne etničke zajednice na koje su se Romi podijelili svojom ekspanzijom: Gitani (Gitanes), Kalderaši (Kalderash) i Manuši (Manush).
Uobičajeni naziv za Rome (rom ili manuš = čovjek) je Cigani koji je porijeklom iz grčkog 'Athinganos', otuda ona ulazi u evropske jezike u raznim varijantama. Nijemci su iskovali ime Zigeuner (izg. Cigajner); mađarski: Cigány; Litvanski: Cigonas; italijanski Zingaro; arbanaški: Cingi. Porijeklo ciganskog imena tražilo se i kod indijskog plemena Čangar, gdje bi možda mogla biti i njihova prapostojbina.
Romi su narod bez domovine i vlastite političke organizacije. Kod njih nema ni tradicije o državi ni nacionalizma. Međusobno su veoma složni i nikada nisu vodili osvajački rat. Zajednice Roma biraju svoga kneza koji pred vlastima zastupa svoje pleme. On se lijepo oblači a simbol njegove časti je kneževska sjekirica na štapu. Knez je odgovoran za postupke svoje vlastite zajednice i stoga poznaje svaku obitelj. Uz njega se nalazi i ciganska majka koja čuva i gaji ciganske običaje i daje savjete. Nju se veoma poštuje.
Od mjesta do mjesta, romska porodica može biti patrijarhalna ili matrijarhalna. Značajno im je svima da se žene veoma mladi, a na vjenčanju je prisutan i ciganski knez. Porodice su im velike, s mnogo djece.
Religija Roma je magija, a u pravilu prihvaćaju vjeru zemlje u kojoj žive, tako su u Grčkoj grkopravoslavne vjere a u Turskoj muslimanske. Kod njih se očuvalo vjerovanje u dobre i zle duhove i uroke. U mjesecu maju grupe Roma katolika se sakupljaju na jugu Francuske u gradu Saintes-Maries-de-la-Mer.
Romi su u pravilu veoma muzikalan narod. Čest je slučaj da postaju profesionalni muzičari. Obično usvajaju muziku zemlje u kojoj žive i dodaju joj svoje elemente, tako da danas postoji više regionalnih varijanti tzv. ciganske muzike (Mađarska, Transilvanija, Španija, Turska...)
Jezik Roma (e Romani čhib) pripada indijskoj grani jezika u koji je ipak tokom njihovog skitalačkog i selilačkog života prodro golem broj stranih riječi, pa je najveću promjenu doživio sam rječnik. Jezik im većinom ima iste glasove kao bosanski, osim nekih grlenih glasova, postoje dva roda (muški i ženski) a imenica ima osam padeža. Pozajmice iz drugih jezika imaju posebnu deklinaciju; Glagola ima tri vrste.
wikipwdia/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.