Kralj Arthur živio i umro u Podstrani kraj Splita?
Radiosarajevo.ba
Ugledni historičar smatra da se legenda o kralju Arthuru temelji na tri historijske ličnosti, od kojih je rimski vojskovođa Lucius Artorius Castus, koji je imao golemo imanje u Podstrani, prvi kralj Arthur
"Vjerujem da je kralj Arthur u stvarnosti bio rimski vojskovođa Lucius Artorius Castus koji je pokopan u Dalmaciji", izjavio je ugledni britanski historičar John Matthews, savjetnik američkog producenta Jerryja Bruckheimera za posljednju veliku filmsku verziju priče o legendarnom engleskom kralju.
U filmu Kralj Arthur, redatelja Antoinea Fuquea, vladara Lancelota glumio je Clive Owen, a film iz 2004. najavljivan je kao “historijski utemeljena neispričana priča koja je inspirirala legendu”. Lik legendarnoga kralja scenarist David Franzoni, koji je napisao scenarij i za Gladijatora, temeljio je na vojskovođi koji je živio u 2. stoljeću, a pokopan je u Podstrani pokraj Splita i za to postoji materijalni dokaz. Tamo je donedavno stajala njegova nadgrobna ploča, ali zidić uz mjesno groblje u Podstrani danas je razrušen. Ovih su dana splitski konzervatori izvadili ploču kako bi je očistili, analizirali i konzervirali.
"Zbog duge izloženosti atmosferilijama, kemijskim i mehaničkim oštećenjima površina spomenika je uništena. Zamijenit ćemo ga kopijom, a original pohraniti u muzejskoj zbirci Podstrana", poručili su iz Ministarstva kulture.
Na korak od Jadranske magistrale stoljećima je stajao materijalni dokaz impresivnog vojnog puta rimskog vojskovođe, koji podsjeća na život kralja Arthura. Tijekom stoljeća je preživjela legenda o kralju Arthuru koji se prvi put kao mitski kralj Brita spominje u Nennijevu djelu o historiji Britanije u 9. stoljeću, a poslije se legenda prenosila s koljena na koljeno. Ta ploča uz crkvu Sv. Martine, tik do ceste, preživjela je tijekom stoljeća razna oštećenja. U Ministarstvu tvrde da će postaviti repliku, ali nitko od nadležnih ne najavljuje arheološko istraživanje područja na kojemu se ploča nalazila ne bi li se možda dokazala historijska spekulacija Johna Matthewsa.
Je li kralj Arthur, najpoznatiji lik keltske mitologije i od 13. stoljeća središnja figura brojnih književnih djela, doista Lucius Artorius Castus koji je pod stare dane živio i umro u Dalmaciji?
"Vjerujem da je on prvi kralj Arthur u historiji", nastavlja razgovor historičar Matthews koji je napisao više od 100 knjiga o kralju Arthuru i već 40 godina proučava tu legendu.
No, hrvatski naučnici znatno su oprezniji. Arheolog Dino Demicheli, asistent Mirjane Sanader, predstojnice Katedre na Odsjeku za arheologiju pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, drži da ta spekulacija nije dokazana, ali smatra da “očito nije budalaština” i da bi bilo zanimljivo na tom području provesti istraživanje.
Naglašava da su arheološka istraživanja skupa i zahtjevna te da je područje cijele Dalmacije arheološki zanimljivo. No, prije nego što počne kopanje, trebalo bi provesti istraživanje posebnim strojevima “kako se ne bi uništilo tlo te kako bi se utvrdilo ima li nešto ispod”, predlaže arheolog Demicheli. Navedena ploča nije nadgrobni spomenik i teško je sa sigurnošću utvrditi je li ona na tom zidiću bila originalno postavljena ili je onamo donesena s nekog drugog mjesta.
"Nekad su ljudi raznosili kamenje, ali vjerujem da ovu ploču nisu dovukli izdaleka. U Dalmaciji je bilo dovoljno kamenja i nisu ga morali donositi", objasnio je Demicheli.
U Ministarstvu kulture teoriju po kojoj je snimljen filmski hit smatraju neozbiljnom: “povezivanje imena Artorius s kraljem Arthurom izlazi iz okvira ozbiljnog naučnog pristupa našoj spomeničkoj baštini”.
"Dajte vašem ministru kulture da pročita moju knjigu King Arthur: History & Legend. Možda promijeni mišljenje", rekao je historičar Matthews.
On vjeruje da je Artorius bio prvi kralj Arthur, a kad kaže prvi, zapravo smatra da je legenda o kralju Arthuru spoj više stvarnih likova jer se ne temelje sve legende na jednoj ličnosti. Tako Matthews vjeruje da se tri historijske ličnosti mogu povezati s kraljem Arthurom.
"Prvi se u historiji s tim imenom pojavio Lucius Artorius Castus", dodao je Matthews.
Tu je teoriju prvi iznio američki historičar Kemp Malone još 1925. godine. On je u članku Artorius napisao: “Jedina historijska ličnost s kojom se može povezati junak britanske legende o kralju Arthuru je rimski vojskovođa iz 2. stoljeća Lucius Artorius Castus”. Matthews je davno pročitao taj članak, ali se ozbiljno tom teorijom počeo baviti tijekom rada na filmu koji se nizom detalja razlikuje od brojnih priča o kralju Arthuru.
"Što sam više istraživao, to sam nailazilo na sve zanimljivije podatke koji su se podudarali. Danas sam uvjeren da je Lucius Castus bio prvi kralj Arthur. Druga dvojica pojavila su se u 5. i 6. stoljeću, a moguće je da su i ime dobili po prvom", napomenuo je Matthews.
Koliki bi značaj to otkriće imalo za britansku historiju?
"Izazvalo bi velika negodovanja u Britaniji kada bi se pokazalo tačno. Sjećam se kad smo radili film da su me neki Britanci nazivali lopovom. Optuživali su me da im želim ukrasti kralja Arthura. Očito je da bi to bilo veliko otkriće. Nesumnjivo bi bilo dobro provesti arheološko istraživanje tog područja Dalmacije jer tko zna što se sve tamo može pronaći", rekao je Matthews i dodao da i jedna američka historičarka upravo piše veliku knjigu s tom tezom.
U Hrvatskoj se tom tematikom naučno još niko nije bavio. Akademik Nenad Cambi naveo je da je o toj ideji kod nas razmišljao dr. Julijan Medini s Filozofskog fakulteta u Zadru, ali nije napisao rad o toj temi.
"Smrt ga je, nažalost, pretekla, pa nije objavio svoje rezultate", istaknuo je akademik Cambi koji se još nije ozbiljno uhvatio te teme.
Dodao je da je natpis s ploče iz Podstrane davno objavljen. Otkrio je kako je Medini u jednom radu iznio mišljenje da je Artorius bio namjesnik provincije Liburnije, ali nije isključeno da se kratica LIB čita kao Liburnorum, odnosno da je Artorije bio zapovjednik Liburna. Akademik Cambi drži kako je opravdana pretpostavka da je u Arthurovoj mitogenezi utjecaj mogao imati rimski vojskovođa.
"Artorije je bio zapovjednik raznih legija, mizenske flote. Imao je značajnu karijeru. Tijekom 2. stoljeća ratovao je i upravljao u Britaniji. Nadimak Castus upućuje na to da je u svom krugu smatran moralnom osobom. Pokopan je u Podstrani gdje je posjedovao veliko imanje od mora do padina Mosora jer natpis na ploči upućuje da se radi o nadgrobnoj ploči. Pretpostavlja se da je imanje dobio kao nagradu za vojne pothvate. O veličini imanja svjedoči golemi mlin za masline koji nisam vidio nigdje drugdje, a koji se također nalazi na lokalnom groblju. Pozabavit ću se tim pitanjem samo ako uočim da mogu pridonijeti rasplitanju enigme ili ako otkrijem neke novosti ili pukotine u dosad iznesenim tezama. Zasad, čini mi se, to vrijeme nije došlo", zaključio je Cambi.
jutarnji.hr/radiosarajevo.ba
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.