Dronska revolucija u BiH: Bespilotna letjelica u akciji na sarajevskom nebu (FOTO+VIDEO)

Kada nekome spomenete dron ili bespilotnu letjelicu, prva asocijacija će obično biti na dronove kakve koristi američka vojska, a koji se koriste za ratovanje.

Ipak, napredak tehnologije početkom 21. stoljeća, a naročito u posljednjih pet godina, donio je i pravu malu dronovsku revoluciju.

Pripremili: Haris Daul i Faruk Zametica, Radiosarajevo.ba

Cijena im je dovoljno opala, a u isto vrijeme i kamere su doživjele veliki napredak (GoPro i inačice). Tako sve češće viđamo profesionalne snimke iz zraka, za koje se dotle morao unajmiti helikopter.

FOTO: Nevjerovatne fotografije načinjene dronom koje bi danas bile zabranjene

Nažalost, neodgovorne osobe bespilotne letjelice počele su koristiti i u druge svrhe, što je jedan od razloga zbog kojih ova oblast zahtijeva što skoriju regulaciju.

Hronologija događaja u Humskoj: Komešanje mase, provokacija, tučnjava i pronalazak drona

S druge strane, u svijetu se sve više razmatra isporuka pošte i paketa putem bespilotnih letjelica.

Želite popiti čaj? Dostavit će vam ga - dron (VIDEO)

Osnivač HeliFilma BiH jedna je od osoba u Bosni i Hercegovini koje su se upustile u zračnu fotografiju.

On je, malo prije završetka projekta na kojem je tada radio, odlučio nabaviti bespilotnu letjelicu i početi se baviti svojim snom - zračnom fotografijom.

"Nije to bila laka odluka. Velik je novac u pitanju, nešto sam morao i posuditi, bilo je peripetija i oko dostave", počinje on.

Inače, on je nabavio dron DJI Phantom II. Ovaj model kineske firme je, slobodno možemo reći, postavio nove standarde za bespilotne letjelice.

Od osnivanja svoje firme za zračnu fotografiju, HeliFilm, do danas, on je obišao mnoge dijelove Bosne i Hercegovine i snimio ih iz zraka.

Jedan od posljednjih takvih snimaka nastao je u Neumu.

Ipak, kako nam priča, posao bi finansijski mogao biti i mnogo isplativiji te se sigurno ne bi bavio njime da ne postoji ljubav prema snimanju i montaži.

Kaže kako najviše voli snimati bh. prirodu, a da naseljena mjesta predstavljaju rizična mjesta za snimanje.

"Prvi put kad sam uzletio dronom, to sam uradio na jednoj livadi. To je bila velika sreća jer je došlo do manjeg zastoja u radu motora, zbog meni nepoznatih razloga, uslijed čega je dron pao. Pri tome je došlo do kvara zbog kojeg sam morao čekati još sedam mjeseci", priča nam osnivač Helifilma.

Mnogi dronovi, uključujući i njegov DJI Phantom II, imaju opciju "Home" (RTH – return home – navigacija s povratkom na početnu tačku) koja omogućuje povratak na mjesto polijetanja ili mjesto gdje se nalazi pilot, odnosno operater. Letjelica se vraća na zadanu visinu, stoga problem nastaje ukoliko postoje prepreke jer ona nema radar kako bi ih izbjegla. To znači da bi u gradu letjelica imala vrlo veliku vjerovatnoću udara u neku zgradu.

Neki dronovi poput DJI Phantom Vision 2+ imaju već u sebi na osnovu GPS pozicije ugrađeni tzv. "No Fly Zone" u blizini aerodroma tako da je nemoguće poletjeti u blizini takve zone.

U BiH još uvijek nema posebnih propisa o bespilotnim letjelicama. 

Kako za portal Radiosarajevo.ba kaže Aleksandar Lalović, stručni saradnik za odnose s javnošću Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA), bespilotne letjelice u BiH se mogu koristiti u skladu s članom 23. Pravilnika odobravanju letova.

"Letove bespilotnih letjelica mora prethodno odobriti BHDCA, kao i načine na koje se to radi", objašnjava Lalović.

BHDCA ne regulira prodaju bespilotnih letjelica, s obzirom na to da takve letjelice trenutno ne mogu biti upisane u Registar zrakoplova, niti BHDCA vodi registar ili evidenciju o bespilotnim letjelicima u BiH (što bi trebalo biti promijenjeno novim Zakonom o civilnom zrakoplovstvu BiH koji se nalazi u fazi izrade).

Nadzor nad upotrebom bespilotnih letjelica može obavljati BHDCA isključivo u slučajevima kada izdaje odobrenje za letenje ove vrste letjelica.

Osnivač Helifilma nam kaže kako je rijetko tražio odobrenje za snimanje. Posljednje negativno iskustvo imao je kad je snimao Pionirsku dolinu.

"Tada nisam tražio odobrenje te sam imao probleme s osobljem. Ja sam samo platio kartu i ušao, kao i svaki drugi posjetilac, te onda 'podigao' drona. Zaposlenici su, kad su shvatili šta radim, počeli da mi prave probleme, tvrdili su da nemam dozvolu za snimanje, da plašim životinje", objašnjava nam on.

Na kraju su ga pustili da dovrši let i snimanje.

Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH, kao i zemlje u regionu, ali i većina zemalja EU, prepoznala je potrebu donošenja posebnog propisa koji bi regulirao oblast bespilotnih letjelica, te će u narednom periodu, u saradnji sa svim zainteresiranim stranama, započeti proces donošenja regulative za ovu oblast. Također, na nivou EU u toku je cijeli jedan projekt koji treba odrediti smjernice u vezi s reguliranjem ove oblasti.

Često gledamo snimke nastale pomoću bespilotne letjelice, ali rijetko možemo da vidimo kako sama ta letjelica izgleda.

U nastavku pogledajte kako izgleda jedan dron u akciji.