Humanitarka koju svi vole: Kraljica Rania, jordanska Lady Di

„Kada obrazujete ženu, obrazujete porodicu. Kada obrazujete djevojčicu, tada obrazujete budućnost.“ Ovo su riječi kraljice Jordana – Ranie al Abdullah.

Ona nije obična kraljica. Ona je pravi lider, filantrop, humanitarac, borac za ljudska prava i žena. Pored toga, ona je i supruga i majka četvero djece.

Rania al Jasin rođena je u Kuvajtu, u palestinskoj porodici 1970. godine. Završila je školu u Kuvajtu, a potom je upisala Američki univerzitet u Kairu, gdje je diplomirala na Odsjeku za poslovnu administraciju 1991. godine.

Tokom Prvog zalivskog rata, 1991. godine, njena porodica je morala da prebjegne iz Kuvajta sa ostalim palestinskim porodicama. Preselili su se u prijestonicu Jordana Amman, a Rania im se pridružila kada je završila studije. Ubrzo nakon diplomiranja, dobila je prvi marketinški posao u Gradskoj banci, a zatim je prihvatila novu poziciju u kompaniji Apple u Amanu.

Ono što se poslije dogodilo liči na ljubavne priče o kojima čitamo samo u bajkama. Jedne večeri 1993. godine, sa svojim kolegom iz Applea, otišla je na večeru koju je priredila sestra princa Abdullaha II od Jordana. Njih dvoje su se tom prilikom upoznali i princ Abdullah je bio impresioniran njenom inteligencijom, ambicijom i elegancijom. Nakon šest mjeseci, oni su se vjenčali, iako Ranija nije bila kraljevskog porijekla, piše CDM.

Princ Abdullah je postao kralj Jordana 1999. godine, kada je preminuo njegov otac Husein ibn Talal. U Jordanu, supruga kralja ne postaje automatski njegova kraljica, već je on mora imenovati. Tako je njegova supruga u 28. godini života postala najmlađa kraljica na svijetu!

U svojoj zemlji, ona se bori za reformu obrazovnog sistema, koji je preopterećen ogromnim brojem djece koja traže utočište u ovoj maloj kraljevini, bježeći od rata iz Palestine, Sirije, Iraka, Kuvajta i Libana. Ova zemlja je postala sklonište za mnoge ljude iz regiona, te danas u Jordanu živi 1,5 miliona Sirijaca, dok 630.000 njih ima izbjeglički status, a to je čak 20 posto populacije Jordana. Iako je u pitanju mala zemlja s ograničenim resursima, Jordanci izdvajaju četvrtinu svog budžeta za pomoć izbjeglicama.

Kraljica Rania smatra da je obrazovanje najvažniji instrument u borbi protiv fanatizma i ekstremizma.

Kraljica Rania se borila, i danas to čini, protiv tradicija koje negativno utiču na život žena kao što su dječji brakovi i ubistvo iz časti. U Jordanu je 2011. godine podignuta starosna granica za stupanje u brak sa 15 na 18 godina.

Vodila je kampanju protiv zločina iz časti 2003. godine, ali je to, nažalost, duboko ukorijenjena tradicija koja se još uvijek praktikuje. Kraljica Rania je uspjela da pooštri kazne za zločin iz časti i otvorila sigurna skloništa za žene za koje se sumnja da bi mogle biti žrtve ove nasilne tradicije.

Kao borac za ženska prava, radila je na ekonomskom osnaživanju žena u svom Jordanu. Ona je kroz program mikrofinasiranja, koji podrazumijeva davanje malih pozajmica, uspjela da promijeni živote mnogih žena iz siromašnih slojeva, koje su pokrenule sopstveni biznis i postale donosioci odluka u svojoj porodici.

Hrabra kraljica je uvijek govorila u ime onih čiji se glasovi ne čuju.

Stereotipi o muslimanima, također, su bili predmet njenog promišljanja. U cilju razbijanja tih stereotipa, otvorila je Youtube kanal na kom je odgovarala na pitanja ljudi o arapskom svijetu, islamu i običajima. Na taj način, pokušala je da smanji jaz između Istoka i Zapada i uspostavi međukulturni dijalog radi boljeg međusobnog razumijevanja.

Više o sjajnoj kraljici Raniji pročitajte na CDM.