Preminuo kompozitor Mikis Teodorakis, autor muzike koja je 'sinonim' za Grčku

Kompozitor Mikis Teodorakis, čija je zarazna muzika za film Grk Zorba pomogla u njegovanju sunčanog i bezbrižnog imidža njegove zemlje za milione turista, umro je u četvrtak u dobi od 96 godina.

Vijest o njegovoj smrti odjeknula je nacijom, a parlament je održao minutu šutnje, piše Jutarnji.

Bivši član pokreta otpora i žestoki protivnik diktature pukovnika, Mikis Teodorakis najpoznatiji je grčki kompozitor koji je u svijetu postao slavan muzikom za film "Grk Zorba", čija se glavna tema i tada izmišljeni ples sirtaki i danas neprestano sviraju i plešu u turističkim klubovima.

"Danas smo izgubili dio grčke duše. Mikis Teodorakis, učitelj Mikis, intelektualac, radikal, naš Mikis je otišao", rekla je ministrica kulture Lina Mendoni. U zemlji je proglašena trodnevna žalost.

"Mikis Teodorakis sada odlazi u vječnost. Njegov je glas utihnuo i time je i cijeli helenizam zamuknuo", kazao je premijer Kirakos Micotakis.

Rođen na egejskom otoku Hiosu, visoki čovjek mrkog pogleda i valovite kose svojom je glazbom prizivao progresivnu, demokratsku viziju komunizma i svijeta.

No njegove političke borbe, uključujući zatvaranje i mučenje zbog ljevičarskih stavova, odražavali su drugu stranu Grčke koju su posjetitelji rijetko vidjeli.

Skladao je glazbu za film 'Grk Zorba' iz 1964., međunarodni hit u kojemu Anthony Quinn glumi ljupkog lutalicu koji bosonog pleše na kretskoj plaži.

Poznat je i po albumu "Romiosini", seriji živahnih pjesama o identitetu i otporu. "Njegov rad bio je stalni sukob s nepravdom i defetizmom, novom borbom i otporom", saopćila je grčka komunistička stranka KKE.

Njegove melodije bile su vrlo popularne i postale su himne ljevice. Suprotno, desnica ih nije odobravala i često su bile zabranjene.

Optužen za simpatiziranje gerile u ratu između desničarskih rojalista i lijevih snaga u građanskom ratu nakon Drugog svjetskog rata, uhapšen je i mučen u julu 1947. godine.

Pod vojnom huntom, diktaturom pukovnika, koja je vladala Grčkom od 1967. do 1974. ponovno su ga zatvorili i mučili.

Kasnije u životu dvaput je izabran u parlament, za izrazito različite stranke. "Nisam komunist, socijaldemokrat ili išta drugo. Ja sam slobodan čovjek", rekao je jednom Reutersu u intervjuu. 

Loading...