Zapadnom Balkanu trebat će 60 godina za dostizanje nivoa prihoda EU

Izvještaj Zapadni Balkan: ubrzanje motora rasta i prosperiteta, koji je danas predstavljen u Beču, razmatra kako Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Bivša jugoslovenska republika Makedonija i Srbija – šest zemalja zapadnog Balkana – mogu ubrzati ekonomski rast i ostvariti brže približavanje prihoda nivoima u EU.

“Zemlje zapadnog Balkana su zadnjih godina ostvarile pomake na reformi javnih finansija i oživljavanju ekonomskog rasta, ali građani možda još uvijek ne osjećaju koristi od tog napretka,” rekla je Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

Reforme i makroekonomska stabilnost mogu dovesti do prosječnih stopa rasta od 5 procenata godišnje, koji bi omogućili zemljama zapadnog Balkana približavanje EU za samo dvije decenije, umjesto šest, navodi izvještaj.

Dok je prosječni rast u regiji od pet-šest procenata godišnje u periodu prije 2008. bio brži i od rasta EU i od svjetskog rasta, nakon svjetske finansijske krize se prepolovio – zaustavljajući predkrizno približavanje zemalja zapadnog Balkana životnom standardu EU i namećući iznalaženje novih modela rasta, zasnovanih na većoj produktivnosti i investicijama, većem izvozu i većoj ulozi za privatni sektor.

“Rast kojem smo svjedočili u regiji u godinama prije krize je dokaz sveukupnog ekonomskog potencijala zapadnog Balkana,“ kaže Harald Waiglein, generalni direktor za ekonomsku politiku, finansijska tržišta i carine u Ministarstvu finansija Austrije, koji je iznio uvodne napomene na današnjem objavljivanju izvještaja.

“Sada je ključno utvrditi prioritete politika koje mogu potaći investicije privatnog sektora, pomoći produbljivanju regionalne integracije i otvarati radna mjesta“, dodao je.

Povećanje izvoza, investicije, zapošljavanje – sve su to, prema izvještaju, prioriteti za kreatore ekonomske politike. Jača regionalna integracija može pomoći povećanju izvoza kao udjela u BDP-u, koji bi se trebao udvostručiti da bi dostigao udio izvoza u BDP-u ostalih malih ekonomija u tranziciji, koje su sada u EU, a i privatne investicije, u zemljama gdje je javni sektor još uvijek glavni pokretač ekonomije, će se takođe morati povećati. Niska produktivnost u zemljama zapadnog Balkana, koja se sporo povećava, zahtijeva unapređenje poslovnog okruženja, da bi mogao privući privatne investicije i potaći rast preduzeća, navodi se u saopćenju Svjetske banke povodom objavljenog izvještaja.

Stopa nezaposlenosti je u regiji skoro dvostruko veća nego u ostalim malim ekonomijama u tranziciji koje su sada u EU.

Kad polovina stanovništva radno-aktivne dobi traži posao, a četvrtina onih koji traže posao ne mogu ga naći, potreba za povećanjem učestvovanja na tržištu rada u regiji ostaje od ključnog značaja. To se može postići otklanjanjem destimulacija za rad, uz istovremeno uklanjanje barijera za zapošljavanje s kojima se suočavaju stariji radnici, mladi, žene i manjine, navodi se u izvještaju SB-a.