Razvojni projekti čekaju, teško do privrednih kredita

Može li Federacija BiH prodajom manjinskog udjela u kompanijama izaći iz financijske i ekonomske krize? Odgovor na ovo pitanje u ovom trenutku teško je dobiti jer većina ekonomskih stručnjaka ima različita mišljenja glede ovog problema. Premda je u ovom slučaju riječ o kompanijama u kojima je Federacija BiH većinski vlasnik, njihova prodaja ponajprije zavisi od toga kakvo je stanje na tržištu.

Najgori načini

U doba recesije takvi načini prodaje su najgori, smatraju ekonomski stručnjaci iz prostog razloga što je bilo i boljih vremena kada se to moglo uraditi. Međutim, i političko ozračje u Federaciji BiH dovelo je do situacije da nije iskorištena niti jedna prilika za njihovu prodaju.

Ono u čemu se slaže većina ekonomskih stručnjaka je činjenica da stand-by aranžman niti u jednoj zemlji na svijetu nije riješio razvojne probleme. Naime, stand-by aranžman nije predviđen za razvojne projekte, a za takve projekte postoji dovoljno kapaciteta u oba entiteta, posebno u Federaciji BIH. U tom smislu većina ih se slaže kako bi se prodajom manjinskih paketa u poduzećima čiji je vlasnik Federacija BiH došlo do prihoda koji bi se usmjerili na financiranje kapitalnih rashoda.

Postoji čak i konkretan izračun i analiza o tome kolika je sveukupna zaduženost Federacije BiH, koja, prema mišljenju profesora Fikreta Čauševića s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, uopšte nije toliko alarmantna. Podsjećanja radi, kako tvrdi ovaj profesor, Federacija BiH je vlasnik 90 posto BH Telecoma, 50,1 posto HT-a Mostar, 50 posto Elektroprivrede BiH te manjinskih paketa u poduzećima poput Bosnalijeka, Fabrike duhana Sarajevo i drugih poduzeća.

Dugovi preveliki

Kada se zbroji imovina Federacije BiH u spomenutim kompanijama, ukupna vrijednost iznosi više od četiri milijarde konvertibilnih maraka. Ako se tome doda činjenica prema kojoj je ukupan dug Federacije BiH - i vanjski i unutrašnji - 4,7 milijardi, s takvom imovinom s jedne strane i obvezama s druge strane neto dug Federacije BiH je zapravo 650 milijuna KM. U BiH je u posljednje vrijeme sve teže dobiti kredite, radnici se otpuštaju, a poslovi otkazuju, što je utjecaj financijske krize.

"Kriza se osjeća i privreda je dodatno ograničena u mogućnostima dobivanja kredita", istaknuo je Savo Marjanac, direktor Odjela za privredu Vanjskotrgovinske komore BiH.

On naglašava da ovakva situacija, kombinirana s visokom cijenom kapitala i ostalim troškovima, traži žuran odgovor institucija vlasti. Jedan od njih je i prodaja poduzeća. Petar Milanović, član Predsjedništva Asocijacije poslodavaca BiH, ističe da se globalni procesi reflektiraju u BiH.

Institucije vlasti su usvojile plan mjera za obranu od krize, no još uvijek nije poznato je li jedna od njih i prodaja pojedinih poduzeća.

vecernji.hr/radiosarajevo.ba

/ Najčitanije