Plenković o uvođenju eura: Nećemo dobiti europske cijene i hrvatske plaće

Cilj današnje konferencije je pokretanje dugoročne informativne kampanje kako bi se razbile zablude o štetnosti uvođenja eura, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković.

U svom izlaganju premijer Plenković je poručio kako je njegova Vlada orijentirana proeuropski, te kako to smatra istoznačnim sa prohrvatski.

Istaknuo je kako za Hrvatsku, kao najrecentniju članicu Europske unije (EU), predstoje dva ključna koraka: postati dio Schengenskog prostora tokom 2019. godine i dio Eurozone.

"Mislim da je realno da godina 2020., godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska, prema našim planovima i namjerama, biti dio onoga što se naziva ERM II", kazao je Plenković.

Ugovor o pristupanju u EU u januaru 2012., koji je potvrđen referendumom, podrazumijeva i hrvatsko članstvo u Eurozoni, istaknuo je Plenković te dodao kako je to stvar ostvarenja kriterija, a ne stvar političke odluke.

Premijer je naglasio kako će uvođenjem eura, druge najznačajnije svjetske valute nakon dolara, Hrvatska postati članica užeg i najnaprednijeg dijela Unije.

"Euro Hrvatskoj donosi globalni politički i ekonomski kredibilitet", kazao je. Poručio je kako će zajednička valuta omogućiti lakšu gospodarsku razmjenu sa 19 država članica i 340 miliona Europljana koji koriste euro.

Euro je za premijera Plenkovića poticaj rastu i stabilnosti hrvatskog gospodarstva te većoj zaposlenosti i prilika koju treba iskoristiti.

Kazao je da će građani euro osjetiti na konkretan i opipljiv način, jer neće strahovati od oscilacije tečaja kune prema euru, smanjila bi se premija za rizik i za kamatne stope na kredite što bi stvorilo bolje uvjete financiranja za građane, državu i poslodavce kao i niže transakcijske troškovie, kazao je.

Ocjenjuje da će Hrvatska sa eurom postati atraktivnija turistima i ulagačima iz euro-područja te kako ulagači neće biti izloženi valutnom riziku.

Između ostaloga, Plenković je kazao kako su se cijene u Eurozoni u posljednjih 12 godina narasle za 23 posto, a u Hrvatskoj 31 posto, dok su u tim zemljama prosječne bruto plaće rasle brže nego u Hrvatskoj.

"Ne stoje slogani koji upućuju da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće, taj mit treba otkloniti", kazao je premijer.

Dodao je kako će se paziti na zaštitu potrošača te spriječiti zloupotrebe kod zaokruživanja cijena kroz obavezno dvostruko prodočenje cijena u kunama i eurima.

Hrvatska je stvorila bolje ekonomske preduvjete za prihvaćanje u Eurozonu u odnosu na stanje prije nekoliko godina, smatra premijer, koji je istaknuo bolji kreditni rejting zemlje i smanjenje javnog duga.

Uz predsjednika Vlade na konferenciji sudjeluje više ministara, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, guverner HNB-a Boris Vujčić te predsjednici svih parlamentarnih stranaka.