Kratkoročne i dugoročne posljedice krize na ekonomiju BiH

Finansijska kriza će ostaviti posljedice na cijelu bh. ekonomiju, neke su već vidljive dok će neke postati vidljive tek nakon dužeg vremena, izjavio je danas guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić na okruglome stolu „Perspektive razvoja finansijskog sistema u BiH" koji je organizirala konsultantska kuća Revicon.

Guverner Kozarić je, govoreći o temi: „Ekonomska situacija u BiH, stanje u bankarskom sektoru", naglasio da su kratkoročne posljedice krize usporen rast standarda građana, opća socijalna nesigurnost, te primjetan veći uticaj države u sferi ekonomije.

On je također naveo da su, iako je BiH mala i otvorena ekonomija, vlade donijele određene mjere za borbu protiv finansijske krize - jedan dio mjera ima cilj štednju na svim nivoima, kako bi sadašnja javna potrošnja od 44 posto bila smanjena na nivo ispod 40 posto, što bi bilo u skladu sa standardima EU, dok je drugi dio usmjeren na nastavak finansiranja projekata, posebno u domeni infrastrukturnih projekata, kao i projekata u sferi energetike, transporta, bankarstva, poljoprivrede i sektoru privatnog poduzetništva.

Govoreći o stanju u bankarskom sektoru, Kozarić je kazao da je taj sektor ostao stabilan, te da su prema podacima kamatne stope u BiH u odnosu na region veoma povoljne i bolje od prosjeka.

"Treba napomenuti da u pitanju nije reprezentativni uzorak, jer od početka globalne finansijske krize zabilježeno je generalno usporavanje kreditne aktivnosti komercijalnih banaka, tako da je stopa na godišnjoj osnovi smanjena na 13,7 posto sa tendencijom stagnacije", kazao je Kozarić.



Naveo je također da, prema podacima sa kraja 2008., samo 53,1 posto kredita ide u kreditne linije namijenjene pravnim subjektima što znači da još veliki procenat kredita ide u potrošnju, koja velikim dijelom utiče na povećanje vanjskotrgovinskog deficita države, umjesto u proizvodnju i stvaranje novih vrijednosti i radnih mjesta.

Izvršni sekretar Udruženja banaka u BiH Mijo Mišić istaknuo je da prvi put u posljednjih deset godina bankarski sektor u prva tri mjeseca ove godine bilježi negativne stope rasta - pad depozita dva posto i pad plasmana - jedan posto, što potvrđuje klasičnu recesiju i u bankarskom sektoru.

Mišić je također naveo da je broj zaposlenih u prvome kvartalu u tom sektoru smanjen za 26 radnika. Govoreći o kamatnim stopama istaknuo je da je najveći rast zabilježen kod dugoročnih kredita poduzećima sa 6,2 na 7,35 dok u ostalim segmentima kamatne stope bilježe tek blagi porast ali da su na istoj ili manjoj razini u odnosu na zemlje regiona.

FENA/radiosarajevo.ba

/ Najčitanije