Javna diskusija: Porezna reforma sistemsko rješenje poticaja samozapošljavanju

Diskusija je održana u organizaciji Centra za promociju civilnog društva i US Alumni asocijacije u BiH prije deset dana povodom nacrta Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima s namjerom razmjene stavova i mišljenja o potencijalnim efektima nacrta, u pet temeljnih uklona posmatranja: iz pozicije regulatora i izvršne vlasti, iz uklona poslodavaca i poslovnog ambijenta, iz pozicije zaposlenih, investitora, te efekata koji se mogu očekivati u socijalnoj sferi. 

Na javnoj diskusiji je zaključena kako Porezna reforma treba biti izvršena sa ciljem usklađivanja načina obračuna plata sa zemljama EU i OECD i proširenja osnovice za oporezivanje uz sniženje stopa oporezivanja (neutralan efekat), nego treba pripremiti cjelovito rješenje koje će porezno opterećenje transferirati sa dohotka na potrošnju.  Također, zaključeno je i kako Porezna reforma treba biti sveobuhvatnije pripremljena, sa analizom koja se treba bazirati na aktuelnim podacima i simulirana na većem broju kompanija.

Zaključeno je i kako bitan preduslov za pozitivne efekte porezne reforme je efikasnost porezne administracije, koja treba što više smanjiti eroziju porezne baze.

"Smanjenje neproduktivne javne potrošnje je najbolji način kompenzacije efekata eventualnog smanjenja fiskalnih prihoda radi rasterećenja opterećenja realnog sektora", navodi se u zaključcima ove diskusije na kojoj je također navedeno kako legislativna procedura ovako važnih (sistemskih) regulatornih rješenja treba biti praćena ozbiljnom i široko zastupljenom javnom raspravom;

Zaključeno je i kako neujednačenost poreznog okruženja u Federaciji BiH i Republici Srpskoj ne doprinosi konkurentnosti kompanija iz realnog sektora, nego naprotiv – izaziva nesigurnost kod poslodavaca i investitora. Poslodavci su iskazali zabrinutost u pogledu konzistentnosti rješenja porezne reforme ističući da ukoliko neutralnost ostane kriterij porezne reforme, postoji bojazan da će negativne efekte pretrpiti kompanije sa nižim prosječnim platama.

Navedeno je i kako bi transfer finansiranja zdravstvene zaštite sa rada (doprinosa) na potrošnju (PDV) bio ključni potjecaj razvoju realnog sektora, a posebno izvozno orijentiranih kompanija, ali isključivo ako bi se javna potrošnja održala pod kontrolom. 

"Poslodavci ne mogu biti generator zapošljavanja, ukoliko tražnja na tržištu za njihovim proizvodima ne zahtijevaju proširenje kapaciteta i uvećanje proizvodnje, za šta je ključni preduslov konkurentnost. Dakle, veće zapošljavanje može uslijediti tek nakon značajnog unapređenja konkurentske pozicije kompanija", poručeno je. 

Na diskusiji je iznesen zaključak i kako zaposleni u BiH nisu naviknuti na plaćanje poreza, nego je njihova pažnja usmjerena na neto zaradu. Procjena je da će poslodavci, ako žele spriječiti nezadovoljstvo i odliv kadra, sami morati kompenzirati umanjenje neto primanja pojedinačnih zaposlenika, koje bi prouzrokovala primjena progresivnog sistema oporezivanja;

"Rasterećenje rada treba, barem djelimično, biti transferirano u povećanje neto primanja zaposlenih, jer je to ključni preduslov zadržavanja radne snage u zemlji (iz BiH odlaze i zaposleni građana, čak i oni sa razmjerno visokim primanjima). Za efikasnost porezne reforme treba značajno podići nivo svijesti u neophodnosti plaćanja poreza, te intenzivno raditi na informisanju i edukaciji javnosti, o načinu i toku reforme, kao i očekivanim efektima", dodali su. 

Također, napomenuto je i kako uvođenje poreza na dividendu, kamatu i kapitalnu dobit vrlo destimulativno djeluje na investitore, i upravo su u suprotnosti sa idejom smanjenja opterećenja investicija, iznesenom u Reformskoj agendi. Pored toga, oporezivanje kamata u Federaciji BiH može dovesti do seljenja depozita u banke u RS, te strukturnih poremećaja u distribuciji štednje. Odliv depozita u RS smanjiće oročene štedne depozite u FBiH, što će smanjiti kreditni potencijal banaka i poskupiti kredite, a to će negativno utjecati na privredu FBiH. Stoga, učesnici diskusije se snažno zalažu da se prihod od kamata na oročene depozite izostavi iz oporezive osnovice dohotka.

Kako porezna reforma ima široke posljedice na veliki broj interesnih skupina, treba biti posebno oprezan i zaštiti osjetljive socijalne kategorije, gdje nažalost spada i veliki broj zaposlenih u BiH. Zaključeno je i kako olakšicama u poreznom opterećenju treba stimulirati porodice sa više (izdržavanih) članova (što postoji u aktuelnom Zakonu).

Porezna reforma je izvanredna prilika za sistemsko rješenje poticaja samozapošljavanju, kao i filantropskim aktivnostima u BiH, glavni je zaključak diskusije sa koje je poručeno i da je volonterski rad aktivnost koju treba stimulisati i razvijati, dobrobit i efekat koji angažmanom volontera dobija zajednicu je daleko veći od materijalne naknade koja se daje kroz ugovor o volontiranju te je oporezivanje mjesečnog prihoda preko 100 KM, u tom pogledu, kontraproduktivno.