Električna energija spašava BiH od bankrota: Ključni faktor poboljšanja vanjskotrgovinskog bilansa

Jedna od rijetkih svijetlih tačaka vanjskotrgovinskog bilansa Bosne i Hercegovine jeste izvoz električne energije. U 2013. godini, koja je bila rekordna, BiH je izvezla struju u vrijednosti od čak 471,9 miliona KM.

Te godine, doduše, došlo je i do rekordnih padavina, zbog čega su se "stekli povoljni hidrološki uvjeti", kako vole reći iz naših elektroprivreda.

"BiH svoj ekonomski prosperitet može naći pogledom u nebo jer povećanje proizvodnje električne energije je isključivo rezultat povoljne hidrološke situacije jer tu nije bilo nikakvih novih kapaciteta i ulaganja", rekao je svojevremeno savjetnik generalnog sekretara Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran.

Iz Elektroprivrede BiH su rekli kako je izvoz električne energije koju ostvaruje ovo poduzeće u 2013. godini bio ključni faktor za poboljšanje vanjskotrgovinskog bilansa države te da ju je spasilo od bankrota. Također, ovo se poduzeće pohvalilo kako je 2013. godine ostvarilo rekordnu proizvodnju električne energije od 1990. godine.

Iako je BiH neto izvoznik električne energije, apsurdna je činjenica da električnu energiju također i - uvozimo.

Primjera radi, u 2014. godini BiH je izvezla struje u vrijednosti od 308 miliona KM, a uvezla je električnu energiju u vrijednosti od 89 miliona KM. Uvoz je, ipak, bio manji za 26 posto u odnosu na 2013. godinu kada je iznosio 120,5 miliona KM.

U 2012. godini izvoz električne energije iznosio je svega 150,1 miliona KM, a uvoz 140,2 miliona, dok je u 2011. godini izvezena struja u vrijednosti 368,3 miliona KM, a uvezena u vrijednosti 116,9 miliona KM.

Apsurd je još veći kad se zna da je električna energija koju smo "uvezli" porijeklom iz BiH.

"Vlastita proizvodnja električne energije znatno prevazilazi potrebe domaćeg tržišta i nema nikakve potrebe za uvozom... Sada su, nažalost, česti apsurdi paralelnog izvoza i uvoza iste električne energije, uz profitiranje stranih posrednika i više troškove domaće privrede", dodao je Gavran.

No, kuda ide energetski sektor BiH?

Najnovije istraživanje je pokazalo da se ambicije zemalja zapadnog Balkana u izvozu električne energije mogu pokazati kao vrlo rizične, te se predviđa da će u slučaju ispunjenja planiranih scenarija regija imati višak od čak 56 posto struje, dok će zemlje s najviše energije za izvoz biti BiH i Srbija.

Međutim, domaći ekonomski eksperti ističu da višak električne energije ne može štetiti BiH.

Duljko Hasić, ekspert Vanjskotrgovinske komore BiH, rekao je da je činjenica da je BiH značajan izvoznik struje, te da višak energije ne može škoditi BiH.

Govoreći o ovoj analizi, rekao je da takvo upozorenje ni u kom slučaju neće ići na štetu zemljama zapadnog Balkana da razvijaju zajedničke kapacitete i infrastrukturu u ovoj oblasti.

"Pitanje energije je pitanje budućnosti, to je tronožac zacrtan u strategiji EU - energija, komunikacije i hrana, tim redom. Koliko god da se proizvede, energije će biti malo i ona će naći svoje tržište u svakom slučaju", rekao je Hasić i dodao da je pitanje kako da budemo efikasniji u zajedničkoj infrastrukturi, proizvodnji i zajedničkom nastupu prilikom prodaje. Istaknuo je da bi bilo daleko bolje da to zemlje zapadnog Balkana zajednički rade i zajednički nastupaju na trećim tržištima, nego što to rade pojedinačno", kazao je Hasić.

Bruto proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u 2013. godini iznosi 17.451 GWh, od čega je u hidroelektranama proizvedeno 7.236 GWh ili 41,5 posto, u termoelektranama 9.846 GWh ili 56,5 posto, a u industrijskim elektranama je proizvedeno 369 GWh tj. 2 posto.

Vlastita potrošnja u elektranama iznosi 998 GWh, a u ostalom energetskom sektoru 377 GWh.

U finalnoj potrošnji električne energije u 2013. godini domaćinstva učestvuju s 42,3 posto, industrija s 37,4 posto, a ostali potrošači uključujući građevinarstvo, saobraćaj i poljoprivredu učestvuju sa 20,3 posto.

Najveće učešće u potrošnji električne energije u 2013. godini u industrijskom sektoru ima industrija proizvodnje metala bez željeza s 48,1 posto, dok industrija željeza i čelika učestvuje s 19,4 posto.