Šta dosad znamo o novoj varijanti koronavirusa koja se zove "Mu"

Ove sedmice Svjetska zdravstvena organizacija imenovala je novu "varijantu od interesa" koronavirusa, nazvanu "Mu" varijanta. Prvi put je otkrivena u Kolumbiji u januaru 2021. godine, a dosad je pronađena u oko 39 zemalja.*

Mu ima promjene, nazvane mutacije, što znači da bi mogla izbjeći dio zaštite koju dobivamo od vakcine protiv COVID-a.

No, jedan ohrabrujući element je da, unatoč postojanju od januara 2021., čini se da ne nadmašuje Deltu, trenutno dominantnu varijantu u većem dijelu svijeta. Da je Mu uistinu jako loša varijanta, očekivali bismo da smo počeli uviđati naznake toga, a još nismo.

Trending

Zemljotres uzdrmao Bosnu i Hercegovinu: 'Probudilo me...'

Šta je "varijanta od interesa"?

Impresivan element našeg odgovora na COVID bilo je često genomsko sekvenciranje virusa, što dosad nismo učinili na ovom nivou. To prati evoluciju virusa u stvarnom vremenu, dok se on prilagođava i mutira.

Neke će mutacije biti štetne za virus, ali neke će biti korisne jer će mu omogućiti bolje širenje, izbjeći zaštitu koju nude vakcine ili čak izbjeći testove na COVID. Ako postoje promjene na virusu koje znače da izgleda kao da može nanijeti više štete, onda bismo ga mogli označiti kao "varijantu od interesa".

Mu ima mutacije koje bi mogle dati neka od ovih karakteristika, ali dokazi se još uvijek pojavljuju. Četiri druge interesantne varijante su Eta, Iota, Kappa i Lambda.

Ako postoje dobri dokazi da je Mu ozbiljniji i da počinje prestizati druge varijante, poput Delte, mogao bi postati "zabrinjavajuća varijanta". Četiri zabrinjavajuće varijante su Alfa, Beta, Gama i Delta.

Može li izvjeći vakcinu?

Većina cjepiva protiv COVID -a cilja "spike protein" virusa, koji ovaj koristi za ulazak u naše ćelije. Vakcine izlažu naša tijela dijelu virusa, obično spike proteinu, tako da naš imunološki sistem može naučiti boriti se s virusom ako naiđe na njega.

Ako varijanta ima značajne promjene u proteinu spike, to može smanjiti učinkovitost vakcina.

WHO je rekao da preliminarni dokazi ukazuju na to da bi Mu varijanta mogla djelomično izbjeći antitijela koja dobijemo cijepljenjem. No, budući da su ti podaci iz laboratorijskih studija, ne možemo biti sigurni kako će varijanta "odigrati" u populaciji. Potrebno nam je više istraživanja kako bismo bili sigurni kako se ponaša kod ljudi, a rad na tome je u toku.

Dobra vijest je da vakcine trenutno dobro štite od simptomatskih infekcija i teških bolesti od svih dosadašnjih varijanti virusa.

Cjepiva nas možda neće zauvijek štititi

Postoji velika vjerojatnost da će se jednog dana pojaviti nova varijanta koja može značajno izbjeći zaštitu koju nude vakcine, koje se temelje na izvornom soju virusa. Tu bismo nazvali "varijanta koja bježi". Teško je znati hoće li se to dogoditi i kada, ali raširen prijenos virusa u zajednici povećava šanse za pojavu takve varijante.

Međutim, vodeći proizvođači cjepiva protiv COVID-a dobro su pripremljeni ako se to dogodi. Neki već razvijaju vakcinu za nove varijante, poput Delte.

Ako bismo ipak otkrili tu varijantu, neki bi proizvođači cjepiva mogli promijeniti svoja postojeća cjepiva tako da odgovaraju novoj varijanti, vjerojatno u roku od 6-8 sedmica. Medicinski regulatori u cijelom svijetu vjerojatno bi ubrzali proces odobravanja kako bi to postalo moguće. Potrebne su određene studije, ali one bi se mogle obaviti brzo, sve dok novo cjepivo ima u osnovi ista svojstva kao i postojeće cjepivo.

Evolucijska teorija predviđa da bi virus s vremenom mogao postati sve prenosiviji, ali manje ozbiljan jer se virus želi širiti što je više moguće i ne želi ubiti svog domaćina prije nego što to učini. No SARS-CoV-2 ne mora nužno biti takav, a realno gledano još smo u ranim danima ovog virusa. Najbolji način borbe protiv varijanti je cijepljenje što je moguće više ljudi, tako da ima manje osjetljivih domaćina za reprodukciju i mutaciju virusa.

Još nije vrijeme za brigu oko Mu. Ako bi to postala "varijanta zabrinutosti", mogli bismo se više zabrinuti. No, imamo neke nevjerojatne alate za borbu protiv ovog virusa, uključujući mnoga uspješna cjepiva - od kojih se većina može brzo prilagoditi novim varijantama.

*Tekst napisao: Paul Griffin, profesor infektivnih bolesti i mikrobiologije, Univerzitet Queenslanda.