Samit čelnika EU u Bruxellesu

Krajem sljedeće sedmice čelnici EU-a okupit će se u Bruxellesu na samitu koji bi se mogao pokazati odlučujućim u rješavanju dužničke krize koja već dvije godine potresa eurozonu, prenosi Fena.

Samit 27 čelnika EU-a, a nakon njega i sastanak 17 šefova država ili vlada eurozone bio je prvobitno predviđen za 17. i 18. oktobra, ali je to pomaknuto na nedjelju 23. oktobra kako bi se dobilo nekoliko dana više za pripremu tih važnih sastanaka. Prije samita, u petak i subotu sastat će se ministri finansija zemalja članica.

Na samitu bi trebalo donijeti niz mjera kojima bi se konačno počela rješavati kriza koja prijeti potopom projekta zajedničke valute, a možda i cijele Unije - čelnici bi trebali odlučiti o novoj tranši pomoći od osam milijardi eura Grčkoj, postići dogovor o otpisu dijela grčkog duga, pojačati zaštitnu moć Evropskog fonda za finansijsku stabilnost (EFSF) kako bi se spriječilo da se Španija i Italija ne pridruže Grčkoj, dogovoriti dokapitalizaciju banaka i pojačati upravljanje monetarnom unijom, javila je Hina.

Ključna pitanja na koja će na samitu trebati odgovoriti jesu u kolikom će se postotku banke morati odreći potraživanja od Grčke, koliko će trebati sredstava za dokapitalizaciju banaka kako bi mogle preživjeti šok otpisivanja dijela grčkog duga te na koji način, koristeći "učinak poluge", povećati zaštitnu moć EFSF-a a da se pritom u njega ne upumpavaju nova sredstva.

Na zadnjem samitu 21. jula dogovoreno je da vjerovnici otpišu 21 posto grčkog duga, što se pokazalo nedostatnim, a sada se spominje da bi se vjerovnici trebali odreći polovice svojih potraživanja. O tome će morati postići dogovor s bankama.

To govori da su čelnici EU-a odlučili napraviti zaokret u rješavanju krize i umjesto davanja stalno novih paketa pomoći Grčkoj, što samo povećava njezin javni dug, koji ona nikad ne bi mogla vratiti, okreću se spašavanju banaka koje će biti pogođene otpisom dijela dugova. Više banaka u nekoliko zemalja članica vlasnici su grčkih državnih obveznica i propast tih banaka snažno bi uzdrmao gospodarstvo u dobrom dijelu Unije. Spašavanje banaka čini se jeftinijim rješenjem, a istodobno se i Grčkoj daje prilika za ekonomski oporavak, koji bi joj na duže staze omogućio da uredno servisira svoje dugove.

Najizložnije prema grčkom dugu su francuske banke.

Spašavanje banaka ne mora nužno biti na teret poreznih obveznika. Švedski ministar finansija Anders Borg pozvao je ovih dana čelnike EU-a da primjene švedski recept s početka 1990-ih. Švedska je početkom posljednjeg desetljeća 20. stoljeća upala u jednu od najvećih kriza nakon što je puknuo prenapuhani balon cijena nekretnina i deregulirano kreditno tržište. Švedska je vlada tada odlučila spasiti banke u poteškoćama tako što je kupila njihove dionice i postala njihovim vlasnikom. Nakon završetka krize švedska je država prodala svoje dionice u nacionaliziranim bankama i vratila novac koji je investirala.

"Spasiti banke, a ne njihove vlasnike - jedna je od velikih lekcija naučenih u švedskoj krizi", rekao je ministar Borg.

Osim spašavanja banaka trebat će proširiti intervencijske mogućnosti EFSF-a. Taj fond raspolaže s 440 milijardi eura jamstava država članica eurozone na temelju kojih se on može zaduživati na finansijskim tržištima po povoljnim kamatama jer ima najviši kreditni rejting i onda taj novac posuđivati zemljama u poteškoćama, poput Portugala ili Irske.

Razmišlja se o nekoliko opcija kako bi se s tih 440 milijardi učinkom poluge intervencijska mogućnost EFSF-a povećala nekoliko puta, koja bi mogla dosegnuti čak 2500 milijardi eura.

Najizglednija opcija je da EFSF dobiju ulogu jamca vjerovnicima obveznica zemalja u poteškoćama. Fond bi jamčio pokrivanje gubitaka u visini između 15 i 20 posto ako bi neka država bankrotirala. Na taj bi se način intervencijska moć fonda mogla uvećati do pet puta.

Druga mogućnost je da se EFSF registrira kao banka i da se finansira izravno kod Evropske središnje banke, od koje bi mogla posuđivati bez ikakvih ograničenja. Ta je opcija malo vjerovatna, jer je to protivno temeljnim ugovorima EU-a i izazvala bi otvoreni sukob između Evropske centralne banke i država članica.

Na samitu će se razgovarati i o jačanju integracije eurozone, koja se, po svemu sudeći, kreće prema federalizaciji. Njemačka i Francuska predlažu da čelnici država ili vlada eurozone, čijim bi sastancima predsjedavao predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy, čine ekonomsku vladu eurozone. S tim se prijedlozima ne slaže Evropska komisija, koja se sve više osjeća marginaliziranom u odnosu na zemlje članice. Razgovora se također i o uvođenju "super povjerenika" koji bi nadgledao financijsku disciplinu zemalja članica te o mogućnosti da Evropski sud pravde kažnjava zemlje koje budu kršile dogovorena pravila o zdravoj finansijskoj politici.

U četvrtak i petak u Luxembourgu se sastaju ministri poljoprivrede i ribarstva. Ministri poljoprivrede razgovarat će o zadnjem prijedlogu reforme poljoprivredne politike, kojim se veći naglasak stavlja na zaštitu okoliša. Ministri ribarstva pokušat će postići dogovor o ribolovnim kvotama u Baltičkom moru za sljedeću godinu.

U četvrtak i petak, poljsko predsjedništvo, Evropski parlament i Evropska komisija zajednički organiziraju konferenciju o sljedećem višegodišnjem proračunskom okviru. Komisija je krajem juna izradila prijedlog sedmogodišnjeg proračunskog okvira, a prije desetak dana objavila je prijedloge o kohezijskoj politici, na koju otpada oko trećina evropskog proračuna.

U srijedu će Komisija predstaviti prijedloge o uspostavi integrirane evropske infrastrukturne mreže u području prometa, energije, informacijske i komunikacijske tehnologije, koji su također povezani s Komisijinim prijedlogom višegodišnjeg proračunskog okvira.