SAD će u Afganistanu ostati još 3 godine?

Na današnji dan prije deset godina SAD su objavile rat Afganistanu, koji će u najboljem slučaju trajati još tri godine. 

Podsjećanje na događaje od prije 10 godina, Amerikanci su uglavnom obilježili prošlog mjeseca, kada su odali počast žrtvama terorističkih napada na New York i Washington od 11. septembra 2001. godine, što je bio direktan povod za napad na Afganistan. 

Način na koji administracija američkog predsjednika Baracka Obame pristupa godišnjici jednog od najdužih ratova u historiji SAD-a, međutim, pokazuje da Bijela kuća u ovom trenutku ne želi da bilo šta ometa njenu ekonomsku poruku, koja glasi da je otvaranje novih radnih mjesta sada važnije od svega.

Pored toga, deseta godišnjica rata u Afganistanu u čisto vojnom smislu ima mali značaj u odnosu na druge datume, prije svega u odnosu na kraj 2014. godine, za kada je Obama odredio rok povlačenja američkih trupa iz te zemlje.

To sve, naravno, zavisi od toga koliko će Afganistan tada biti dovoljno politički stabilan kako ne bi ponovo postao mjesto odakle se komanduje napadima na SAD.

Tog 7. oktobra 2001. godine, SAD i njihovi saveznici iz NATO-a izveli su invaziju na Afganistan da bi tamo okončali vladu radikalnog islamskog pokreta talibana, i kaznili ih jer su pružili utočište liderima El-Kaide, koji su 11. septembra izveli terorističke napade na SAD.

Tadašnji predsjednik SAD-a George Bush poručio je naciji u to vrijeme da će narednih mjeseci njihova snaga biti u strpljenju. Ispostavilo se da je to strpljenje bilo na probi mnogo duže, i ne samo u Afganistanu.

Ukupno, više od dva miliona američkih vojnika upućeno je u Afganistan, kao i u rat u Iraku, koji je započet u martu 2003. godine. Stotine hiljada vojnika bilo je tamo više nego u jednom turnusu.

Skoro 4.500 američkih vojnika poginulo je u Iraku i oko 1.700 u Afganistanu, a desetine hiljada je ranjeno. Ta dva rata koštali su SAD oko hiljadu milijardi dolara.

Obama je prošle godine iz Iraka povukao sve borbene trupe, iako je tamo zadržano snažno američko vojno prisustvo, i usmjerio se na Afganistan.

On je početkom prošle godina naložio povećanje broja vojnika na oko 100.000, ali je održao obećanje i u julu je započelo povlačenje prvih jedinica iz Afganistana.

Vanjska politika u SAD-u je po pravilu u sjenci domaćih pitanja, prije svega u vrijeme ekonomskih problema.

Posljednja ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da je sada većina Amerikanaca protiv vojnog angažmana u Afganistanu, kao i da čak trećina ratnih veterana smatra da afganistanski i irački rat nisu ni bili vrijedni vođenja.

U skladu s novim realnostima, Bijela kuća ne planira nikakav događaj povodom 10-godišnjice početka rata u Afganistanu. 

Najviše što se može očekivati, smatraju u Washingtonu, je saopćenje kojim će se ponovo odati priznanje trupama i njihovoj posvećenosti odbrani SAD-a, prenose u petak agencije.