Povratak desnice na vlast nakon izbora?

S rekordnom nezaposlenošću, u krizi i s prijetnjom nove recesije, 36 miliona španskih birača vjerovatno će na vlast vratiti desnicu koja je već obećala bolna odricanja i još strožu štednju, ali ni to neće spasiti zemlju ne pronađe li eurozona trajno rješenje za dužničku krizu, pišu agencije. 

Prema zadnjim anketama desnica koju vodi predsjednik Narodne stranke Mariano Rajoy (56), trebala bi dobiti apsolutnu većinu na izborima za 350 zastupnika i 208 senatora. 

Socijalisti, koje vodi 60-godišnji Alfredo Perez Rubalcaba, vlast su preuzeli 2004. u doba rekordnog rasta na uzletu građevinskog i sektora nekretnina. Nisu se na vrijeme oduprli svjetskoj finansijskoj krizi iz jeseni 2008. godine, te je premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero morao podnijeti ostavku. 

Nezadovoljni vladom socijalista koja im je nametnula stroge mjere štednje, Španci neće izbjeći nova bolna rezanja kada Rajoy sastavi novu vladu. Već je najavio da će rezati sve, osim mirovina. 

"Vrlo je moguće da već iduće sedmice vlada najavi paket ključnih reformi kako bi vratila povjerenje u gospodarstvo", ocjenjuju analitičari iz ustanove Bankinter, a prenosi AFP. 

Rajoy je pod izuzetnim pritiskom i morat će raditi brzo da umiri ulagače i tržišta koja gube povjerenje. O tome svjedoči podatak da je Španija 10-godišnje obveznice plasirala plativši za njih najvišu kamatu od 1997., tek nešto ispod 7 posto, čime je troškove zaduživanja približila neodrživoj razini. 

U 47-milionskoj Španiji se kao i drugdje postavlja pitanje hoće li strategija štednje ostaviti bilo kakvih izgleda za rast potreban kako bi mogla otplaćivati svoje dugove, piše Reuters. 

Španska nezaposlenost od 22 posto više nego dvostruko premašuje evropski prosvjed, a među njima je 45 posto mladih. Gospodarstvo stagnira treći kvartal i očekuje se pad u recesiju krajem godine, prenosi Hina. 

"Jedina hitna mjera koja (novoj vladi) preostaje jest pozvati u pomoć zajmove EFSF/MMF (Europskog fonda za financijsku stabilnost i Međunarodnog monetarnog fonda). Bit će užasno za Rajoya bude li to njegov prvi korak, no Zapatero mu tu neće stajati na putu", drži ekonomist iz grupe Eurasia Atonio Barroso. 

Birači su već ljuti zbog mjera koje su socijalisti donosili od 2010. godine, kao što su petpostotno rezanje plaće u javnim službama, zamrzavanje mirovina, podizanje dobne granice umirovljenja sa 65 na 67 godina. 

Birači su općenito razočarani. "Ovi su izbori farsa, jer dvije velike stranke jednako lažu, obje. Zanimaju ih samo banke i velike tvrtke", uvjeren je 38-godišnji trgovac. 

Politolog Anton Losada ističe pak da "ova kriza proždire onoga koji vlada, ljevicu ili desnicu, jer vladati zadnje četiri godine u Europi, znači donositi nove loše vijesti, svaki dan i svima". 

Osim dviju velikih stranaka, za parlament se natječe i dvadesetak regionalnih i nacionalnih stranaka no mnoge od njih bez ikakvih izgleda. Španski izborni sustav favorizira velike stranke i brojni su analitičari u kampanji zagovarali izmjenu navodeći da ovakav sistem ne odražava demokratske standarde. 

Gospodarske teme u znatnoj su mjeri potisnule druge izborne teme koje ipak zabrinjavaju dio birača. 

Više od 20.000 homoseksualnih brakova sklopljeno je od njegove legalizacije 2005., a brojni imaju i djecu. Doda li se tomu i legalizacija pobačaja Zapaterova je vlada tu katoličku zemlju učinila jednom od najliberalnijih u Evropi u društvenim pitanjima. 

PP, koji je ranije najavljivao ukidanje tih zakona, znatno je ublažio retoriku u kampanji. Analitičari drže da se neće učiniti veliki zaokret unatrag i to ne samo zbog Španije, već i zbog Evrope, kako stranka ne bi bila percipirana kao ekstremna desnica.