Kirgiški plamen bi se mogao proširiti u susjedstvo

Kirgiški plamen bi se mogao proširiti u susjedstvo

Jug Kirgistana svakim danom sve više zapada u krizu. Nemiri su za region opasni i mogli bi se proširiti na susjedne zemlje, izjavio je ruski predsjednik Medvedjev. Moskva bi trebala pomoći u suzbijanju konflikta.

Pretpostavlja se da je u posljednja četiri dana više stotina ljudi stradalo u Ošu i Džalal-abadu, gradovima na granici Kirgistana sa Uzbekistanom koje naseljava uglavnom uzbečka manjina. Više od 1.600 ljudi je ozlijeđeno. Vijeće sigurnosti osudilo je nerede i pozvalo na uspostavu reda i mira.

Situacija u Kirgistanu je slična ratnoj, kaže aktivistkinja za ljudska prava iz Oša Sahira Nasarova. "Ljudi se plaše da napuste kuće i stanove, plaše se da ih ne pogode meci iz snajpera. Priča se kako snajperisti dolaze iz susjednog Tadžikistana, pa čak i Uzbekistana i da ih plaća Maksim Bakijev, sin svrgnutog predsjednika. Kruže svakakve glasine. Već četiri dana nemamo struju, gas ni pristup informacijama. Oš je mali grad, ali stići sa jedne na drugu tačku grada čini se nemogućim i nepremostivim,“ navodi Nasarova.

Poziv da se zatvori granica s Uzbekistanom

Prema različitim izvorima, u talasu nasilja ubijeno je najmanje 120 ljudi. Neke informacije govore da ima 700 ubijenih. Kirgizi se plaše Uzbekaca i obrnuto, kaže uzbečki borac za ljudska prava iz Džalal-abada Abdumalik Šaripov. "Po gradu kruže do zuba naoružani mladi Kirgizi, koji su palili uzbečke kuće, radnje i kafiće. Kad pogledam kroz prozor još uvijek vidim dim. Drugi izvori mi kažu da se radi o naoružanim bandama, koje pucaju na obje strane, kako na Uzbeke, tako i na Kirgize. Ovdje mogu pomoći samo mirovne trupe. Na granici sa Uzbekistanom okupilo se, prema mojim informacijama, najmanje 50.000 ljudi", kaže Šaripov.

Do sada je u Uzbekistan pobjeglo ukupno 90.000 ljudi. Potpredsjednik kirgiške vlade rekao je zapadnim novinskim agencijama da Uzbekistan mora zatvoriti granice, jer nije u stanju prihvatiti više izbjeglica.

Tradicionalno eksplozivna regija

Nepoznate snage su izazvale etničke napetosti i okrenule jednu stranu protiv druge i obrnuto, smatra Sahira Nasarova. Do sukoba je dovela smjena predsjednika Bakijeva, smatra njemački novinar Bernhard Rost, koji radi u Kirgistanu. "Kirgistan je nakon ustanka protiv Bakijeva dobio provizornu vladu. Vlada je najprije pokušala da se etablira kao legitimna tako što je zakazala za 27. juni referendum o novom Ustavu.

Istovremeno je promijenila vlast na svim nivoima, do najmanjeg sela. To je dovelo do toga da niz ljudi, koji su izgubili svoje funkcije, otvoreno ili prikriveno rade protiv vlade. Pored toga, Oš i Ferganska dolina su tradicionalno eksplozivne regije. Tamo postoje etnički konflikti, ali i velika nezaposlenost među mladima. Oš je okosnica međunarodne trgovine drogom, preko tog grada se odvija transport droge od Afganistana preko Tadžikistana. Oš je i glavni grad organizovanog kriminala. Sve to je izazvalo eksploziju nasilja proteklog četvrtka.“

Američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton zatražila je "međunarodni odgovor" na krizu u Kirgistanu. Mnogi posmatrači traže dolazak međunarodnih mirovnih trupa. Ukoliko se kriza ne suzbije, plamen bi se mogao proširiti na susjedne zemlje, upozoravaju predstavnici UN-a i EU-a u centralnoj Aziji. Rusija razmatra slanje mirovnih trupa u Oš u okviru vojnog saveza bivših sovjetskih republika (OVKS). Evropska unija poslala je eksperte u Kirgistan sa zadatkom da utvrde kolika je potreba za humanitarnom pomoći.

Region usaglasio mjere protiv nasilja u Kirgizstanu

Regionalna organizacija bivših sovjetskih republika postigla je dogovor o mjerama za zaustavljanje etničkog nasilja u Kirgizstanu, u kojem su poginule najmanje 124 osobe.

Visoki zvaničnici Rusije, centralnoazijskih zemlja i ostalih država poslali su plan na potvrdu svojim liderima poslije urgentnog sastanka u Moskvi, prenosi BBC.

Organizacija za kolektivnu bezbjednost, čiji je član i Kirgizstan, nije objavila detalje o usaglašenim mjerama.

Privremana Vlada Kirgizstana zatražila je direktnu vojnu pomoć od Rusije, ali Moskva za sada odbija da pošalje svoje trupe. Umjesto toga, Rusija je poslala najmanje 150 pripadnika specijalnih snaga da bi pojačala zaštitu svoje vojne baze na sjeveru Kirgizstana.

U etničkim sukobima u Kirgizstanu poginulo 170 ljudi

U etničkih sukoba većinskih Kirgiza i manjinskih Uzbeka na jugu Kirgizstana broj žrtava je porastao na 170 poginulih i više od 1.700 ranjenih, saopštilo je danas Ministarstvo zdravlja.

Od početka sukoba u petak, više od 100.000 uzbekistanskih izbeglica uglavnom žena, pobjeglo je u Uzbekistan, izjavio je zamjenik premijera te države Abdulah Aripov dodavši da je granica sa Kirgizstanom od jučer zatvorena.

Istovremeno, prema procjenama Međunarodnog komiteta Crvenog krsta čije je sjedište u Ženevi, granicu sa Uzbekistanom uspjelo je da pređe oko 80.000 ljudi.

Neimenovani zvaničnik Kirgizstana izjavio je da je u Velikoj Britaniji, na osnovu potjernice Interpola, odmah po dolasku uhapšen Maksim Bakijev, sin svrgnutog predsjednika Kurmanbeka Bakijeva.

Nove vlasti u Kirgizstanu terete Maksima Bakijeva za korupciju i za izazivanje nasilja.


Kirgistan: Raste broj mrtvih i ranjenih u etničkim sukobima
Iz Kirgistana protjerano preko 70.000 Uzbeka (VIDEO)
Uzbekistan zatvara granicu sa Kirgistanom

dw-world/slobodnaevropa/radiosarajevo.ba