Kina cenzuriše Google, Amerika obara WikiLeaks

Pišu: Ewen MacAskill & Josh Halliday, Guardian

Washington svakodnevno proširuje spisak svojih meta, sprovodeći osvetničku operaciju protiv stranice WikiLeaks, njenog osnivača Juliena Assangea i svakoga ko je sa njima povezan.

New York Times i Visa su se jučer našli na ovom spisku, dok se anonimni hakerski napadi na stranice koji hostuju WikiLeaks nastavljaju.

Amerika, koja ponosno ističe da je bastion slobode govora i pobornik slobode interneta, sada je optužena za licemjerje zbog odmazde prema WikiLeaksu, čiji nalogodavac je navodno Obamina administracija. Analitičari ističu podudarnosti između nedavnih hakerskih napada na Estoniju i na Google u Kini – koje je Amerika osudila – i američkih napada na WikiLeaks, kako javnih, tako i tajnih.

Javno lice odmazde je Jo Lieberman, predsjedavajući Odbora za unutrašnju sigurnost u Senatu, koji je izvršio pritiske na kompanije da prekinu saradnju sa WikiLeaksom, zatražio da Assange krivično odgovara u Americi i jučer dodao New York Times na spisak onih protiv kojih bi trebalo podići optužnicu.

Barak Obama još uvijek ni riječ nije rekao o WikiLeaksu, a Bela kuća, State Department i Pentagon javno sliježu ramenima i tvrde da je situacija štetna, ali da se može kontrolisati.

Ali Larry Johnson, nekadašnji analitičar CIA-e koji je radio u antiterorističkom odjeljenju State Departmenta, uvjeren je da je kampanja protiv WikiLeaksa orkestrirana s vrha. „Kampanju vodi Bijela kuća“, kaže on. „Ne može svako odjeljenje zasebno da sprovodi svoju operaciju. Nadam se da ovim koordinira Bela kuća i da se to ne prepušta pojedincima.“

Kampanja je otpočela tiho, prošlog utorka, kada je osoblje Odbora za unutrašnju sigurnost u Senatu pozvalo Amazon, koji je tada hostovao WikiLeaks. Dvadeset četiri sata kasnije, WikiLeaksu je ukinut hosting. Još jedna softverska kompanija je okončala saradnju sa WikiLeaksom, francuska vlada je izdala upozorenje serverima u svojoj zemlji, a bankovni računi WikiLeaksa i Assangea su zamrznuti.

Na pitanje Fox Newsa o pravnom statusu novinskih organizacija poput New York Timesa, koje su distribuirale depeše, Lieberman je odgovorio da je WikiLeaks prekršio zakon o špijunaži.

„Šta je onda sa novinskim organizacijama, poput Timesa, koje su ih prenijele... New York Times je, u najmanju ruku, pokazao građansku neodgovornost. Da li su prekršili zakon, to je pitanje kojim ozbiljno treba da se pozabavi ministarstvo pravde“, kaže Lieberman, nekadašnji demokrata, a sada nezavisni senator blizak republikancima.

Lesley Philips, Liebermanova portparolka, kaže da je senator „ohrabren postupcima firmi širom sveta – od kojih su posljednje Visa i PayPal – koje su slijedile Amazon i prekinule saradnju sa WikiLeaksom“. Dodala je da senator apeluje na druge firme koje su u poslovnom odnosu sa WikiLeaksom da obustave saradnju.

Na pitanje da li je senator radio sam ili u saradnji sa State Departmentom i Pentagonom, ona je odgovorila: „Senator Lieberman nije postavljao nikakve uslove nijednoj organizaciji u vezi sa WikiLeaksom.“

„On je uvjeren da će sada, kada se zna da je WikiLeaks objavljivao ukradene povjerljive informacije, ove firme shvatiti da, ukoliko žele da se pridržavaju svojih pravila korištenja i žele da budu dobri korporativni građani, morati da prekinu saradnju s WikiLeaksom.“

Visa je shvatila poruku. Objavili su da obustavljaju sve uplate WikiLeaksu dok se ne okonča istraga o radu ove organizacije.

State Department i Državni trezor su proteklih godina stekli veliko iskustvo u vršenju pritiska na banke i druge finansijske institucije koje posluju, ili su nekad poslovale, sa Iranom.

Pentagon je javno potvrdio da ima resurse za sprovođenje hakerskih napada, ali je demantovao namjere da to učini protiv WikiLeaksa. Adam Segal, stručnjak za nacionalnu sigurnost u Savjetu za vanjske poslove, rekao je da sumnja da će Pentagon to uraditi, jer bi kolateralna šteta bila ogromna, i kada bi se serveri srušili, stradale bi razne organizacije koje nemaju veze s WikiLeaksom.

„Imajući u vidu informacije koje dolaze iz State Departmenta o slobodi interneta, takav postupak bi bilo teško opravdati“, kaže Segal. Mogla bi se povući paralela sa napadima na Estoniju 2007, dodaje on. Napad nije izvela ruska vlada, već „patriotski hakeri“.

Na napade protiv WikiLeaksa i njihove baze podataka sa diplomatskim depešama, odgovoreno je masovnom tehničkom podrškom ovoj stranici. Oko 800 stranica sada služi kao „mirror“ WikiLeaksu, preusmjeravajući svoje korisnike na WikiLeaks, čiji domen je ukinut. Broj „mirror“ stranica je narastao od nedjelje, kada ih je bilo samo 74.

Kontranapadi se sprovode protiv kompanija koje su zabranile WikiLeaks. Svih šest kompanija, uključujući Amazon i eBay, koje su popustile pod političkim pritiskom i prekinule saradnju sa Assangeom i WikiLeaksom, brzo su postale mete upornih cyber-napada. Samo nekoliko sati nakon što je švedska banka PostFinance objavila da zatvara Assangeov račun, njena stranica je oborena.

Provizorna grupa hakera “Anonymous“ preuzela je odgovornost za napade, kao dio strategije koju nazivaju „Operacija milo za drago“. Grupa Anonymous je skrenula pažnju javnosti napadima na agencije za zaštitu autorskih prava i na velike izdavačke kuće.

Američko ministarstvo pravde odbilo je da precizno navede kakve je postupke protiv Assange državni tužilac Eric Holder imao u vidu kada ih je spomenuo u ponedjeljak. On je rekao: „Lično sam odobrio određene postupke prošle nedjelje i to je indikacija ozbiljnosti sa kojom pristupamo ovom problemu i najvećeg mogućeg učešća ministarstva pravde.“

Možda će ministarstvo pravde na kraju morati da se zadovolji posmatranjem suđenja u Londonu i Švedskoj, iako američki državni pravnici i dalje ispituju mogućnosti da li bi Assangeu moglo da se sudi u Americi po zakonu o špijunaži.

Prijevod prenosimo sa Pescanik.net