Vučićev novac iz helikoptera: Od sto eura svakome do ništa nikome

Vlasti u Srbiji su u prvom naletu korone velikodušno podržale ekonomiju državnim parama. Neki kažu da je to bilo rasipanje i da je to razlog što danas para nema, a oštre mjere izostaju.

U srijedu (25. novembar) je epidemiolog Predrag Kon rekao da je situacija „vrlo kritična, na nekim mjestima katastrofalna" te da je država zakasnila sa uvođenjem oštrijih mjera.

Kon tvrdi da je medicinski dio Kriznog štaba još prije tri sedmice zahtijevao da se svi objekti osim supermakreta zatvaraju u 17h, ali da to nije prihvatano jer „postoji ozbiljna ekonomska argumentacija".

Pooštrene mjere

U četvrtak je Vlada Srbije ipak donekle pooštrila mjere. Tako će srednjoškolci i stariji osnovci od ponedjeljka preći na online-nastavu. Što se tiče ugostiteljskih objekata i maloprodaje, mjere su samo produžene do 15. decembra: restorani, kafići, kladionice i tržni centri smiju da rade do 18h, a trgovinski objekti do 21h.

Uprkos tome što ljekari već nekoliko nedjelja zahtijevaju značajnije zaoštravanje mjera zarad smanjenja broja zaraženih i oboljelih, nemedicinski dio Kriznog štaba – političari – to i dalje ne dozvoljavaju.

Nešto slično je izjavio i predsjednik države Aleksandar Vučić 12. novembra, kada je rekao da ga „brinu životi ljudi, ali moramo da čuvamo ekonomiju – moramo da isplatimo plate i penzije".

Ako se vratimo na mjere sa početka epidemije – višemjesečni policijski čas uz potpune zabrane kretanja i po 2-3 dana – sjetićemo se da je država „čuvanje ekonomije" podržala čitavim nizom mjera pomoći privredi i građanima.

Iz budžeta su isplaćena po tri minimalca radnicima, pa onda još dva puta po 60 posto od minimalca zaposlenima u svim firmama koje su zatražile pomoć. Svakom punoljetnom građaninu koji se prijavio isplaćeno je 100 eura, uz to i jednokratna pomoć od po 4.000 dinara svim penzionerima.

Ugrožena privreda

U često citiranoj emisiji sa kraja marta, Vučić je na TV Prva objašnjavao da su uspjeli da nađu još para, najavivši takozvani novac iz helikoptera (helicopter money), kako se naziva podjela novca svima, bez obzira na njihove prihode i socijalno stanje.

Sada, kada su brojke zaraženih i preminulih višestruko veće nego tokom vanrednog stanja, država odugovlači sa uvođenjem najstrožijih mjera jer – „čuva ekonomiju".

Nameće se pitanje da li je Srbija mogla da ne potroši onoliko novca tokom prvog naleta koronavirusa? Da se pametnije trošilo, da li bi sada bilo više novca da se pravovremeno pooštre mjere, a istovremeno potpomognu ugroženi dijelovi privrede?

Više o ovoj temi možete pročitati na ovom LINKU.