Umro Borisav Jović: Jedan od arhitekata agresije na BiH koji nije "slomio Bosanca"

Borisav Jović (93), nekadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ i visoki funckioner Socijalističke partije Srbije (SPS) Slobodna Miloševića preminuo je danas od COVID-19 u VMC Karaburma, prenio je beogradski Blic.

"Jović je, posle duge borbe s kovidom preminuo dana u 15:15 u VMC Karaburma", rekao je izvor beogradskog "Kurira".

Jović je rođen 29. oktobra 1928, bio je predsjednik Predsjedništva SFRJ pred raspad države i potom visoki funckioner SPS.

Trending

Hrvati trojkama zasuli koš BiH: Zmajevi izgubili prvi od dva ključna meča za odlazak na Eurobasket

Kako je zapisao ugledni beogradski novinar Tomislav Marković, dnevničke bilješke Borisava Jovića objavljene u knjizi Poslednji dani SFRJ i memoari Veljka Kadijevića Moje viđenje raspada – vojska bez države sadrže "obilje dokaza koji terete i njih dvojicu i njihovog nezvaničnog šefa Miloševića".

"Oni uopšte ne kriju šta su uradili, naprotiv, hvale se svojim zlodelom, što je u neku ruku i razumljivo. Kad si već uspeo da rasturiš onakvu državu, samoljublje ti ne dozvoljava da svoje životno delo ostaviš u tami, već te nagoni da ga podeliš sa drugima, da se javno pohvališ svetu koliki si zločinac", napisao je Marković.

Tako Jović u dnevničkim bilješkama piše:

"Sastanak koordinacije – u SR Srbiji. Učestvuju svi čelni funkcioneri. Naš cilj je da izbegnemo krvoproliće, da uspostavimo granicu unutar koje se neće ratovati. Van te granice se ne može izbeći, jer Bosna i Hercegovina neće moći da opstane kao država, a bitka oko teritorija bez krvi je teško zamisliva".

O tome Marković veli:

"Dakle, zaverenici su rat u BiH isplanirali još početkom 1990. godine, što je jedan od njih sam priznao. Toliko o tome šta je bio uzrok agresije na BiH, to je bio samo deo Miloševićevog projekta za širenje i učvršćivanje vlasti na što većoj teritoriji i nad što većim brojem ljudi. To je bio osnovni motiv za pokretanje ratova, za razaranje Jugoslavije, za izazivanje nemerljive ljudske patnje", dodao je.

Prema Markoviću, ovi i slični zapisi potvrdili su da se komandovanje nad JNA uopće nije odvijalo u samom Predsjedništvu, već vojskom komandovala "neformalna grupa šestorice" koju, pored Miloševića, Jovića i Kadijevića, sačinjavaju još i Blagoje Adžić, Branko Kostić i Momir Bulatović.

O svemu ovome je pisao advokat, velikan srbijanske intelektualne scene, Srđa Popović, davne 2003. godine u dnevnom listu Danas, u opširnom feljtonu u kojem je izveo svojevrstan misaoni eksperiment.

Popović naširoko citira Borisava Jovića koji je pisao o čemu je ova zaverenička šestorka na svojim sastancima razgovarala i odlučivala: o "spremanju vojske za rat", o tome da "rat mora biti ofanzivan i visokog intenziteta", o potrebi "usklađenosti politike i propagande, osobito u odnosu na ljude koji idu u rat", o tome da li je "nama" (Šestorici) "cilj da vojskom branimo nove granice naroda koji žele da ostanu u Jugoslaviji, ili da srušimo hrvatsku vlast", o "neophodnosti mobilizacije", o tome da je "još uvek veliki broj Hrvata u vojsci", o potrebi da "Srbija i Crna Gora proglase vojsku svojom", o nužnosti da se "učvrste dostignute linije" i da se "popune jedinice dobrovoljcima", "da se moraju srediti jedinice srpskih ustanika i utvrditi položaji za odbranu dostignutih linija"…

" Toliko o tome ko je organizovao, planirao i vodio ratove diljem Jugoslavije: centar odlučivanja sve vreme je bio u Beogradu, u prestonici udruženog zločinačkog poduhvata", zaključuje Marković.

Jović je imao svoju podlu ulogu i prilikom "lomljena Bosanca", Bogića Bogićevića.

Marta 1991. godine, poslije velikih devetomartovskih demonstracija u Beogradu, Bogić se, kao što je poznato, suprotstavio želji Slobodana Miloševića da preglasavanjem u Predsjedništvu uvede vanredno stanje u cijeloj Jugoslaviji. Pokušali su da ga pridobiju, a akcija je vođena pod šifrom "Lomljenje Bosanca".

Bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ i hrvatski predsjednik Stjepan
Mesić posvjedočio je da je Borislav Jović kazao Bogićeviću:

"Pa, ti si Srbin, kako to glasaš?!".

Na to mu je Bogić uzvratio:

"Boro, ja sam Srbin, ali za tebe uvijek Bosanac".

Zato je valjda Jović i pisao o lomljenju Bosanca...

Mesić je naglasio da je Bogićević uvijek bio principijelan čovjek koji se borio "da se pronađe novo rješenje u Jugoslaviji". Potvrdio je da su generali cijelu noć "mijesili Bogićević", ali da on nije odustao.

Bogićević je kasnije tvrdio da se tada samo formalno glasalo za odluku povišenoj borbenoj gotovosti JNA, ali da je plan bio da se uvede vojna uprava u "neposlušnim republikama". Pokušali da ga pridobiju nudeći mu razne beneficije, a akcija je vođena pod šifrom “Lomljenje Bosanca”, pisao je "Istinomer".

"Kuće, vile, olakšice, beneficije su se podrazumijevale. Ti prijedlozi su dolazili od izaslanika, ono kao prijateljski, dođe vam se na kafu i kažu: "Zašto da se mučiš u nekom stančiću na Novom Beogradu", jer sam ja tada tamo stanovao, "kada bi mogao imati neku vilu, pa dobar život, neki račun…" - kazao je Bogićević za "Slobodnu Evropu" 2008. godine.