Srbija: Zbog Miloševića zabranili udžbenik

Fanatični ideološki sljedbenik Slobodana Miloševića i aktuelni direktor Zavoda za unapređenje obrazovanja Srbije, Šćepan Ušćumlić zabranio je udžbenik istorije za osmi razred osnovne škole, zbog toga što je na „loš način govorio o Slobodanu Miloševiću i uzrocima raspada SFRJ", pišu E-novine.

Kako je prenio beogradski tabloid Press, udžbenik istorije za osmi razred profesora Fakulteta političkih nauka i bivšeg srpskog ambasadora u Parizu Predraga Simića nije odobren u Zavodu za unapređenje obrazovanja, jer je ideološki nepodoban za direktora ove ustanove, profesora Šćepana Uščumlića.

Prema riječima autora zabranjene knjige, Uščumlić je kao najproblematičnije izdvojio lekcije o uticaju Ustava iz 1974. na raspad SFRJ i o usponu Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, iako su potpuno činjenično utemeljene.

Simić tvrdi da je direktor zavoda, inače profesor matematike i dokazani Miloševićev sljedbenik, suprotno svojim ovlaštenjima i na osnovu ličnih istorijskih ocjena spriječio da se udžbenik nađe pred Nacionalnim prosvetnim savetom. Tako knjiga nije ni dobila zvaničnu ocjenu da li odgovara nastavnom planu i programu uprkos pozitivnom mišljenju dvije stručne komisije i šest recenzenata.

Šćepan Uščumlić je osamdesetih godina bio poznati funkcioner, a svjedoci tog vremena kažu da je bio jedan od značajnijih Miloševićevih kadrovika za čišćenje stambolićevaca. On je na Simićev udžbenik iznio kritike u vezi sa činjenicama da je uspon Miloševića počeo na Kosovu Polju 1987. čuvenom rečenicom „Niko ne sme da vas bije", kao i da je raspad Jugoslavije počeo donošenjem Ustava 1974. godine.

Autor udžbenika Predrag Simić, inače donedavni ambasador u Parizu, odlučio je da uputi javno pismo ministru prosvjete Žarku Obradoviću u kome ga obavještava na kršenje zakonske procedure uz očekivanje da će ministar obezbijediti dosljednu primjenu zakona.

„U 'kritičkim zapažanjima' Šćepana Ušćumlića o ovom udžbeniku većina zamjerki se odnosi na poglavlja o nacionalnoj istoriji, a glavni razlog negativnog stava direktora zavoda prema udžbeniku je kratki odjeljak o Slobodanu Miloševiću. Važeći nastavni plan i program istorije za osnovnu školu predviđa temu „Uspon Slobodana Miloševića". Ma koliko da je bila složena politička situacija u Srbiji osamdesetih godina nesporno je da je Miloševićev završni uspon na vlast počeo 1987. godine skupom u Kosovu Polju. Drugi presudan događaj bio je Miloševićev govor na proslavi godišnjice Kosovske bitke na Gazimestanu 1989, koji je označio prekretnicu u zaoštrenim odnosima tadašnjih jugoslovenskih republika i, što je važnije, u odnosu SAD i EZ prema njemu i sudbini SFRJ“, naveo je Simić u pismu ministru prosvjete.

„Vrlo bih rado direktoru zavoda i njegovim saradnicima objasnio zbog čega su „teorije zavere" i „istorijski revanšizam" popularni u Miloševićevo vreme bili sredstvo samoobmanjivanja i prikrivanja stvarnih uzroka i uzročnika krize“, zaključio je Simić.

Zanimljiva je i informacija Pressa da poznati i uticajni srpski istoričari koje je taj list kontaktirao, od kojih su neki učestvovali i u recenziji spornog udžbenika, nisu smjeli javno da komentarišu poteze Šćepana Uščumlića, uz skandalozno objašnjenje da neće javno da govore iz straha da bi to moglo da utiče na sudbinu njihovih udžbenika i pozicije u stručnim prosvjetnim tijelima, pišu E-novine.