Ruska energetska ofanziva na Balkan

Rusija želi što prije da raščisti sve nejasnoće koja ima s Bugarskom oko realizacije vitalnih energetskih projekata u toj zemlji i zbog toga će ministar energetike Sergej Šmatko i generalni direktor kompanije Rosatom Sergej Kirijenko posjetiti Sofiju prije kraja septembra, objavljeno je u petak navečer u Moskvi.

Žurba Rusije u tom poslu je razumljiva jer bi ako se Bugarska pokaže kao "slaba karika" u tome dvostranom aranžmanu, moglo doći do poteškoća u realizaciji svih ranije potpisanih sporazuma o energetskim projekatima na Balkanu i jugoistočnoj Evropi, upozoravaju stručnjaci.

Šmatko je rekao, a moskovska elektronska glasila prenijela, da Rusija i Bugarska do sada nisu imale nikakvih tajnih dogovora o energetskim projektima.

"Budu li se svaki put ukidale ranije legitimne odluke, koje je usvojila prethodna (bugarska) vlada, kako uopće da radimo s takvom zemljom", zapitao se Šmatko.

On je kazao da su svi energetski projekti s Bugarskom (Južni tok, naftovog Burgas - Aleksandropulos i atomska elektrana Belene), zaključeni potpuno transparentno i u saradnji s nadležnim evropskim institucijama, uključujući i Euroatom.

Premijer Bugarske rezervisan

Ruski ministar je također upozorio da su kompanije iz njegove zemlje u vezi sa zajedničkim projekatima s Bugarskom već preuzele "ozbiljne finansijske i druge obaveze".

Reakcija Šmatka uslijedila je nakon prethodnih i više puta ponovljenih izjava novoga bugarskog premijera Bojka Borisova, koji je na tu funkciju izabran u julu, da će preispitati sve do sada zaključne energetske sporazume s Rusijom, uključujući gasovod Južni tok, naftovod Burgas - Aleksandropulos i atomsku elektranu Belene.

Borisov tvrdi da nova ruska vlada, iz različitih razloga, "nije dobro upoznata sa svim detaljima tih projekata", pa sada, kako naglašava, u njegovoj zemlji postoje suprotstavljene ocjene o njihovoj rentabilnosti.

Premijer Bugarske je, kako prenosi ruski portal Nafta i kapital, naročitu rezervisanost iskazao u vezi s gradnjom naftovoda između njegove zemlje i Grčke, godišnjeg kapaciteta oko 32 miliona tona sirove nafte.

Ruska glasila su i ove sedmice, pišući na temu realizacije svih navedenih energetskih projekata na Balkanu, podsjetila i na riječi ruskog premijera Vladimira Putina prilikom njegovog susreta sa Borisovom 1. septembra u poljskom gradu Gdanjsku.

Putin je tada skrenuo pažnju svome bugarskom kolegi da će Moskva sačekati da se Sofija do novembra konačno opredijeli da li i u kome obliku želi učestvovati u već dogovorenim energetskim projektima.

Spremne rezervne varijante

Ukoliko Bugarska odustane, bilo od naftovoda ili Južnog toka, Rusija već ima pripremljene rezervne varijante i tada će, kako ocjenjuju moskovska privredna glasila, Sofija pretrpjeti direktnu štetu koja se, kad je riječ samo o prihodima za transport gasa i nafte, može mjeriti u stotinama miliona dolara na godišnjem nivou.

Turska je ozbiljan kandidat da zamijeni Bugarsku u projektu Južni tok, a postoji i kombinacija da se o tome postigne dogovor s Ukrajinom ili Rumunijom, navodi se u dobro obaviještenim izvorima u Moskvi.

Bugarskoj je, prema ocjeni ruskih analitičara, ponuđena odlična prilika da postane glavno energetsko čvorište u regiji istočne Evrope i time dobije mnogobrojne i trajnije ekonomske, ali i geopolitičke prednosti.

Inat Borisova oko učešća Sofije u energetskim projektima s Rusijom je najverovatnije izazvan željom da se u cijelom poslu još nešto "ušićari" i dobije, ocijenio je ekonomski komentator moskovskog sedmičnika "Zavtra".

Slovenija i Hrvatska žele u Južni tok

U Rusiji je, međutim, vrlo zapažen publicitet dobilo interesiranje Hrvatske i Slovenije da se priključe projektu Južni tok. Premijeri dviju zemalja, Jadranka Kosor i Borut Pahor, o tome su direktno obavijestili Putina za vrijeme njihovih susreta, početkom ovog mjeseca, također u Poljskoj.

Ruski zvaničnici nisu krili zadovoljstvo što nakon Srbije još dvije republike bivše Jugoslavije žele da se pridruže gasnom projektu Južni tok, u koji su već uključene Italija i Grčka, a pripremaju se da to učine još neke zemlje iz istočne i srednje Evrope, prenio je Tanjug.

Sporazumom koji su ranije ove godine potpisali predstavnici Rusije, Bugarske, Srbije, Grčke i Italije, kapacitet Južnog toka trebalo bi na kraju završetka gradnje druge faze tog energetskog projekta, u 2017. godini, da se uveća na 63 milijarde kubnih metara prirodnog gasa, što je približno ravno polovini količine tog energenta koji sada Rusija izvozi u Evropu posredstvom gasovoda koji ide preko teritorije Ukrajine.

fena/radiosarajevo.ba