Nataša Kandić: Izgradimo kulturu solidarnosti i poštovanja

"Suočavanje sa prošlošću u postjugoslovenskim zemljama" bila je tema današnje konferencije za štampu zagovarača inicijative Regionalne komisije o ratnim žrtvama i drugim teškim povredama na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine (REKOM), organizovana u Beogradu, javlja dopisnik Anadolu Agency.

Nataša Kandić koordinatorka REKOM-a navela je da se ova međudržavna koalicija zalaže da se krivična suđenja prevladaju ustanovljenjem instrumenta koji će biti fokusiran na iskustva žrtava i na prevazilaženje tenzija koje su tokom rata stvorene, a nastavljene su i posle rata među različitim državama nastalim iz bivše Jugoslavije.

Prevladavanje, prema riječima Nataše Kandić, treba da se desi u smislu "izgradnje nove kulture saosećanja, solidarnosti i poštovanja svih žrtava, a i uvažavanja i ljudskih gubitaka zbog rata na ovim prostorima".

"Najveći rezultat REKOM inicijative jeste da smo mi uspeli da okupimo različita okruženja, da smo uspeli da naučimo da slušamo jedni druge, da razumemo da saosećanje mora da bude osnovni jezik komuniciranja u vezi sa nasleđem prošlosti, da moramo da posmatramo događaje u kontekstu razumevanja šta se drugima dogodilo", rekla je Kandić.

Ona je navela da je bilo potrebno dvije godine da se započne ovaj proces koji će imati institucionalni karakter i dodala:

"REKOM ima zadatak da popiše sve civilne i vojne žrtve, zatim logore. Da imenuje sve one koji su doživjeli torturu, da pomogne u saradnji sa drugim institucijama, da se dođe do imena svih nestalih lica."

Žarko Puhovski je istakao važnost toga što je REKOM uspio da dođe do korak od toga da postane međudržavni parlamentarni organ koji bi se bavio pitanjima prošlosti.

Puhovski je naveo da je veoma važno posmatrati gubitke druge strane. "Inzistiranje i emocionalno analiziranje koje polazi od naših gubitaka, a sve druge stavlja u drugi plan počiva sa jedne strane na nepoznavanju činjenica, a sa druge strane na njihovom politički ili ideološki određenom interpretiranju."

Ukoliko bi se činjenice i istina utvrdili, to, prema Puhovskom, ne bi riješilo sve probleme, ali bi otvorilo mogućnosti da se o nekim stvarima mirnije razgovara.

"Velika greška i domaćih i stranih posmatrača ovog prostora jeste što se misli da se poslednjih godina na ovom prostoru živi u fazi smirivanja", rekao je Puhovski i dodao da skorašnji događaji u Vukovaru, sa uklanjanjem ćiriličnih tabli, pokazuje da to nije istina, "barem nije istina za sve delove društva".

Reditelj Dino Mustafić stavio je akcenat na inicijativu REKOM kojom bi se utvrdila istina o dešavanjima u ratu na prostoru bivše Jugoslavije jer, kako kaže, smatra da je ona posebno važna za budućnost, a važna je i za sredinu iz koje on dolazi.

"Važna je za sredinu iz koje ja dolazim, zato što je prošlost još uvijek jedan prostor manipulacije, zatim relativizacije, često retuširanja i falsikovanja činjenica gdje se nastavlja jedan verbalni rat raznim interpetacijama, ne samo događaja, nego i brojki, procenata, gde se uglavnom politički potencira da su uvijek žrtve 'mi', a da su uvijek počinioci oni drugi", rekao je Mustafić.

Ovo političko potenciranje na tome ko su žrtve, prema mišljenju Mustafića "razara multietničku supstancu bosanskohercegovačkog društva i dalje etnički distancira etničke skupine koje su tamo viševjekovno živjele zajedno".

U regionalnom smislu, inicijativa REKOM važna je, kako smatra Mustafić, za pomirenje.

"Pomirenje nije moguće dok se ne dogodi, to što mi u REKOM-u volimo često naglasiti, dok se ne utvrdi forenzična istina. Ta forenzična istina je osnova bilo kakvih drugih dijaloga i razgovora koji mogu stvoriti taj proces pomirenja", rekao je.

Iskustvo Albanaca na Kosovu

Novinar Adriatik Kelmendi, koji je odrastao u Peći, iz svog ličnog iskustva objasnio je važnost REKOM inicijative. On je ispričao da je odrastao pored jedne srpske porodice, da su se zajedno igrali, nekada pričali na srpskom, nekada na albanskom.

Kako je naveo, to se u jednom trenutku promijenilo, dok su Albanci postali građani drugog reda, porodica pored koje je odrastao i druge srpske porodice su napredovale. Događaj koji je dodatno zakomplikovao situaciju desio se u kafeteriji Panda, gdje je ubijeno šest srpskih mladića.

Većina je smatrala da UČK stoji iza tog napada i zbog toga je mnogo Albanaca privođeno, a šestoro je osuđeno za taj događaj.

Kelmendi je naveo da je njegova porodica početkom rata izbjegla s Kosova, ali su se u junu vratili. Njihova kuća je bila spaljena, što se desilo sa 90 posto albanskih kuća. Jedina kuća koja je u tom kvartu, u tom trenutku bila neoštećena jeste kuća srpske porodice.

"Posle povlačenja srpske vojske, naoružani ljudi su došli kod njih, kuća je spaljena, oca porodice su odveli i njegova supruga i dalje traga za njim", ispričao je Kelmendi i dodao: "Ovih dana se pojavljuju nove činjenice u vezi ovog slučaja, ali to ne menja činjenicu da je otac porodice Radevića i dalje nestala osoba."

U ovom trenutku se, prema podacima koje je izneo Kelmendi, oko 1770 osoba sa Kosova vode kao nestali, oko 1300 su Albanci, a ostali su Srbi i nealbanci.

Bez REKOM inicijative se do istine i do pronalaženja svih nestalih ne može doći, smatra Adriatik Kelmendi.

Koalicija za REKOM okuplja više od 1800 organizacija civilnog društva, pojedinaca iz svih država nastalih raspadom bivše SFRJ. Među njima su i udruženja roditelja i porodica nestalih osoba, veterana, novinara, predstavnika manjinskih etničkih zajednica, organizacija za zaštitu ljudskih prava i sl.

Koalicija za REKOM predlaže da države osnuju REKOM, nezavisnu, međudržavnu Regionalnu komisiju za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava počinjenih na teritoriji bivše SFRJ u periodu od 1991.-2001.