Izvještaj FHP-a o suđenjima za ratne zločine: Blaga kaznena politika i anonimizacija presuda

U Media centru u Beogradu, održana je debata o temi suđenja za ratne zločine u Srbiji, u organizaciji Fonda za humanitarno pravo, a povodom izdavanja Izvještaja o radu sudova za ratne zločine u 2013. godini, javlja dopisnik Anadolu Agency.

Izvještaj sadrži analize 20 predmeta koje je Fond za humanitarno pravo pratio tokom prošle godine, i to pred odjeljenjima za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, Apelacionog suda u Beogradu, kao i pred Višim sudom u Prokuplju, Nišu i Požarevcu.

Šefica Odjeljenja za vladavinu prava i ljudska prava Misije OEBS-a u Srbiji Romana Schweiger istaknula je da i ova organizacija ima isto mišljenje koje je predstavljeno u Izvještaju.

„Veoma je važno da se procesuira većina slučajeva ili najvažniji slučajevi, i to odmah. Bez obzira na to, mi vidimo generalni trend opadanja u procesuiranju ratnih zločina od 2010. godine i dijelimo mišljenje Izvještaja Fonda za humanitarno pravo, koji je zabrinjavajući“, rekla je Schweiger.

Navodeći da je produbljivanje regionalne saradnje po ovom pitanju jako bitno, Schweiger je rekla da je proces produbljivanja te saradnje još uvijek u toku.

„Produbljivanje regionalne saradnje još uvijek je u procesu, ali bez obzira na to što imamo veliki broj ugovora među državama, koji su na snazi, što je zasigurno veliko poboljšanje, ostaje također jednako važno da nastavimo popravljanje tih ugovora i pogotovo da identificiramo propuste u njima“, rekla je Schweiger i kao primjer istaknula da je u dogovoru Srbije i BiH u najmanje dva slučaja odbijena pomoć koju je OEBS ponudio, i to s obje strane.

Izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo Sandra Orlović, govoreći o tome šta je pokazao Izvještaj za 2013. godinu, navela je da postoje dva osnovna nalaza kada je riječ o radu sudova za ratne zločine te da su to pitanja blage kaznene politike i prakse anonimizacije presude.

„Kada je reč o kaznenoj politici, mi smatramo da sudovi pretjerano pribjegavaju primjeni olakšavajućih okolnosti prilikom izricanja zatvorskih kazni. Radi se o dvije situacije, u jednoj su utvrđivali da postoje olakšavajuće okolnosti u predmetima u kojima nisu primjerene utvrđenim činjenicama i okolnostima tih predmeta. Druga situacija je kada sud u suprotnosti sa zakonom, zatvorske kazne umanjuje ispod zakonskog minimuma“, navela je Orlović.

Kada je u pitanju anonimizacija presuda, Orlović je navela da Viši sud u Beogradu pojedine dijelove presuda zatamnjuje s pozivanjem na zaštitu podataka o ličnosti, kao i da se u toj zaštiti pretjeruje.

„Počeo je da zatamnjuje i recimo imena sudija ili imena mjesta gde je zločin počinjen, imena svjedoka, imena osuđenih, njihove nadimke itd. Iz takvih presuda, koje su zatamnjivanjem obesmišljene, ne može se saznati ni ko je osuđen, ni za šta je osuđen, niti koja je kazna, niti ko su sudije, niti bilo koji drugi relevantan podatak za koji je javnost, a posebno zajednica žrtava zainteresovana“, ispričala je Orlović i dodala da je početkom ove godine, povjerenik za zaštitu informacija od javnog značaja reagirao na žalbu Fonda za humanitarno pravo i utvrdio da je ta praksa nezakonita.